REPORT GOJKA DRLJAČE

Svjedočimo snažnom trendu pada broja novozaraženih, sada se otvara jedno logično pitanje

Ako gledamo razdoblje 7 dana na 7 dana onda govorimo o vrlo uvjerljivom padu od 27 posto
 Josko Supic/Cropix

U Hrvatskoj smo u prošlom tjednu svjedočili očiglednom snažnom trendu pada broja novih COVID-19 slučajeva, s danas objavljenim podacima o padu broja slučajeva u zadnjih 24 sata možemo govoriti o kolapsu zaraze. S manje od 800 pozitivnih govorimo o padu od oko 50 posto u odnosu na isti dan prošli tjedan. Ako pak gledamo razdoblje 7 dana na 7 dana onda govorimo o vrlo uvjerljivom padu od 27 posto. Nažalost, sve je očiglednije kako pad broja zaraženih više treba dovoditi u vezu s rastom okuženosti stanovništva, a samo manjim dijelom povezivati sa sve strožim epidemiološkim mjerama.

Ako Hrvatsku, primjerice, usporedimo sa Slovenijom, onda je vidljivo kako su Hrvatska ima puno uvjerljiviji trend pada broja slučajeva u odnosu na Sloveniju koja je uvela osjetno rigoroznije mjere i to puno ranije nego što je Hrvatska zabranila rad kafićima i restoranima. I pored drakonskih mjera Slovenija sve do sredine ovog mjeseca tjedne promjene u brzini rasta slučajeva nije uspjela spustiti na negativni teritorij. Pri tome je Slovenija sa 1132 smrti na milijun stanovnika postala četvrta najgora zemlja na svijetu iza San Marina, Belgije i Italije. Pri ovome je važno istaći da su Italija i Belgija prošle puno lošije u prvom valu pandemije.

S obzirom na vrlo neuvjerljive rezultate jako strogih epidemioloških mjera u cijelom nizu zemalja, sada se otvara pitanje u kojoj mjeri imaju smisla hrvatske zaoštrene mjere, pogotovo mjera zabrane putovanja koja je omogućila odlazak neposredno prije blagdana, dok povratak nije zabranjen te je pri tome „zaključala“ Zagreb i Zagrebačku županiju u istu epidemiološku jedinicu, što je trećina Hrvatske.

Ispod je grafikon koji pokazuje kako je Hrvatska u tjednim promjenama broja slučajeva u odnosu prema Njemačkoj i Sloveniji bolje kad je u pitanju trend usporavanja zaraze, iako je imala puno slabije mjere.

image
Tjedna promjena broja slučajeva u odnosu prema Njemačkoj i Sloveniji

Posebno će biti zanimljivo pratiti situaciju u Njemačkoj koja se suočava s kontinuiranim rastom novih slučajeva i sve većim brojem smrti, iako je bila predvodnik novog parcijalnog lockdowna u Europi. U Njemačkoj su zbog izrazito visokog broja smrti među starijim osobama osnovali posebni task force koji bi trebao pronaći i provesti rješenja za zaštitu starijih od 80 godina. O fokusu epidemiološke zaštite starijeg dijela populacije prvo se počelo raspravljati u Italiji, još nakon prvog vala pandemije. Učinkovitom izolacijom starijih od 75 mogao bi se smanjiti broj smrti za 50-75 posto. Hoće li Njemačka promijeniti smejr epidemiološke politike?

Inače, njemačka javnost postaje sve opterećenija pitanjem COVID-19 zaraze, a zbog sve veće opterećenosti bolnica u pojedinim regijama krenule su i pomalo neobične rasprave: jedan profesor etike predložio je da se onima koji se ne cijepe ne pruža skrbi u intenzivnim jedinicama (respiratori) u slučaju teške bolesti, a što je izazvalo žestoku reakciju drugih uglednih liječnika. Zanimljivo je da je prijedlog profesora etike podržao epidemiolog Drosten, jedan od kreatora njemačke epidemiološke politike.

image
Bild naslovnica
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 07:37