Svinjokolje u Slavoniji su počele, kao i slobodan promet svinja i svježeg svinjskog mesa iz dojučerašnjih zona ograničenja, čime je riješen jedan veliki problem nastao uslijed izbijanja afričke svinjske kuge u Hrvatskoj. No sad je na redu ono što je jednako važno, a još uvijek nije riješeno i definirano - pitanje kad će svinjogojci na čijim je farmama bila zaraza dobiti dozvolu za novi uzgoj i punjenje objekata novim grlima.
U Hrvatskoj je bolest utvrđena na više od 1100 objekata, od kojih su neki vjerojatno zaključili svoju svinjogojsku priču, ali velika većina ipak planira nastaviti s uzgojem svinja, pa smo Ministarstvo poljoprivrede upitali kad će se na tim objektima moći krenuti s ponovnim uzgojem.
- Uzgajivači u bivšoj kategoriji tri u zoni ograničenja, na čijim je farmama utvrđen virus, prema našim procjenama moći će krenuti u ponovni uzgoj šest mjeseci od događanja na njihovim farmama. Oni, dakle, mogu nakon provedenog završnog čišćenja i dezinfekcije podnijeti zahtjev veterinarskoj inspekciji Državnog inspektorata RH za pregledom u svrhu odobrenja za ponovno punjenje objekta. Rok od šest mjeseci je procjena s obzirom na prvo izbijanje bolesti u Hrvatskoj u 2023. godini. Moguće je da to bude i u kraćem vremenu, ako su ispunjeni gornji uvjeti za one koji su bili u skladu s propisima o biosigurnosti - odgovorila nam je ministrica Marija Vučković.
Budući da će 26. prosinca biti punih šest mjeseci od pojave prvih slučajeva zaraze, iz odgovora ministrice proizlazi da će svinjogojci kod kojih je u prvim danima utvrđena zaraza već idući tjedan moći podnijeti zahtjeve veterinarskoj inspekciji, no isto tako iz njezina odgovora proizlazi da to mogu učiniti i oni kod kojih je zaraza utvrđena kasnije.
Podsjetimo, na početku epidemije objavljeno je kako je period karantene godinu dana, no kasnije je pojašnjeno da se to odnosi na objekte koji nemaju potrebnu biosigurnosnu zaštitu. S obzirom na to da u Hrvatskoj, prema tvrdnjama Ministarstva poljoprivrede i Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, takvih objekata više nema, to znači da ni odluka o jednogodišnjoj karanteni više ne vrijedi.
Inače, Hrvatska poljoprivredna komora već je ranije zatražila da se "period karantene smanji s godinu dana na 4,5 mjeseci, tako da se tri mjeseca provodi dezinfekcija, a da se 40 dana testira s tri posto populacije i nakon toga omogući punjenje farmi". Na tragu je to rješenja koja se primjenjuju u Španjolskoj i Portugalu. No budući da je u Hrvatskoj u međuvremenu došlo do popuštanja mjera, svinjogojci koji su imali zarazu i čije farme zadovoljavaju sve biosigurnosne uvjete više ne vide nijedan razlog da im svinjci budu prazni, nego drže da im se što prije treba odobriti ponovni uzgoj.