Švicarska i Njemačka imaju manje kvadrata trgovačkih centara na 1000 stanovnika od Hrvatske

ZAGREB - Prema novom istraživanju GfK Centra za istraživanje tržišta i u razdoblju gospodarske krize gotovo tri milijuna građana u Hrvatskoj redovito posjećuje shopping centre, po čijoj smo površini na tisuću stanovnika u sredini europske ljestvice.

Među posjetitelje shopping centara gotovo sigurno pripadaju mlađi od 40 godina koji živite u većem gradu i koji barem jednom mjesečno odlaze do svog omiljenog trgovačkog centra.

Istraživanje GfK, provedeno u lipnju na reprezentativnom uzorku od tisuću građana, pokazalo je da oko 60 posto kupaca iz kućanstva s prihodima ispod prosjeka za Hrvatsku (do 5.500 kuna) odlaze do trgovačkih centara, dok to redovito čini više od 90 posto potrošača iz kućanstava s višim i visokim primanjima.

U trgovačke centre najčešće se ide radi kupovine odjeće, što je na prvom mjestu za oko 70 posto posjetitelja, slijede supermarketi (za oko 65 posto posjetitelja) te obuća (za njih oko 60 posto).

Izbor određenog trgovačkog centra najčešće određuje njegova blizina te ponuđeni asortiman trgovina/proizvoda (za približno oko 50 posto posjetitelja), a tek na trećem su mjestu akcije.

No, kako kriza/recesija i dalje ozbiljno kreše krila našoj potrošnji to se lako može dogoditi da će trgovački centri ostati stvarno dostupni i povoljni samo bogatijoj klijenteli. Ostali će preživljavati uz ograničenu ponudu s povoljnijim cijenama u manje reprezentativnim trgovinama bliže mjestu stanovanja, ocjenjuju iz GfK Hrvatske dodajući da na to ukazuje činjenica da je u Hrvatskoj kupovna moć na razini od svega 41 posto one u EU.

Trgovački centri (prodajni centri/ shopping centri/shopping mall-ovi) uobičajeni su u razvijenom svijetu, u Hrvatskoj predstavljaju relativno novi, ali dobro prihvaćen fenomen star svega oko desetak godina.

Iz GfK napominju da su upravo trgovački centri danas promijenili kupovne navike, pa čak i način korištenja slobodnog vremena kupaca. To nisu samo mjesta namijenjena kupovini, oni su postali javna okupljališta na kojima se isprepleće mnogo raznih sadržaja.

Premda je kriza usporila iznimno velike planove izgradnje novih centara u Hrvatskoj, i sada smo već nadomak prosjeka EU po pokazatelju prodajne površine trgovačkih centara - oko 240 metara kvadratnih na 1000 stanovnika, što je 17. mjesto u Europi. Zagreb i okolica su prema koncentraciji trgovačkih centara daleko iznad tog prosjeka.

Podaci za 2011. godinu pokazuju da se Hrvatska nalazi u sredini europske ljestvice i ima sličan broj četvornih metara prodajnog prostora trgovačkih centara kao Španjolska ili Italija, zemlje koje imaju veću kupovnu moć po stanovniku od Hrvatske. Prosječna kupovna moć građanina EU je 12.000 eura, dok ona u Hrvatskoj iznosi oko 5.000 eura.

S druge strane, na primjer, jedna Švicarska, Češka, Slovačka, Poljska, Njemačka imaju manje kvadrata trgovačkih centara na tisuću stanovnika od Hrvatske.

Površina trgovačkih centara na tisuću stanovnika daleko je najveća u Norveškoj (gotovo 700 kvadrata), zatim u Švedskoj (blizu 400 kvadrata) te Estoniji i Islandu (oko 380 kvadrata). Visoko su pozicionirani i naši susjedi Slovenci i Austrijanci (više od 300 kvadrata).

Na dnu ljestvice (ispod 100 kvadrata) su Rusija, Turska, Bugarska, Ukrajina, Grčka, Srbija i BiH.