Pismo liječnice iz Kliničke boilnice Dubrava, u kojem je upozorila na nezadovoljavajuću situaciju u Primarnom respiracijskom centru, objavljeno u ponedjeljak, ubrzalo je neke reakcije u samoj bolnici. S obzirom na prilično teške optužbe o neprimjerenom zbrinjavanju pacijenata, kojima navodno nedostaje hrane, lijekova, dezinficijensa, sapuna i ostalih nužnih potrepština, ministar zdravstva Vili Beroš žurno je uputio u KB Dubrava zdravstvenu inspekciju, koja još nije završila svoj posao.

No, nakon tog pisma, osim inspekcijskog nadzora, Beroš je u ponedjeljak prozvao i čelništvo KB-a Dubrava, rekavši da mu ni nakon desetak dana nisu poslali odgovor o kadrovskim potrebama za rad u respiracijskom centru bez obzira na to što je situacija postajala sve teža jer se iz dana u dan povećavao broj pacijenata. Jučer je na tu prozivku ministra stigao ekspresni odgovor iz ravnateljstva bolnice.

Traži se čak 100 medicinskih sestara i 50 liječnika iz drugih bolnica ne bi li se mogao obavljati posao u Primarnom respiracijskom centru! Osim toga, ravnatelj Srećko Marušić od jučer je zaustavio sve tzv. hladne kirurške zahvate, kao i preglede koji nisu hitni, a pacijente koji su trenutno u bolnici šalje se kući "ako to njihovo zdravstveno stanje dopušta". Drugim riječima, od jučer u KB-u ne primaju nove pacijente koji nisu pozitivni na covid.

Potrošni materijal

Stigao je i odgovor na naš upit ravnatelju o tome imaju li u KB-u Dubrava dovoljne količine lijekova, hrane, potrošnog materijala i ostalog materijala i opreme koji su nužni za pružanje kvalitetne zdravstvene skrbi, kako se to navodi u pismu liječnice. Ravnatelj negira da takvi problemi postoje odnosno tvrdi da nema nestašice ničega što je pacijentima potrebno.

Dodaje da su ono što nedostaje liječnici, medicinske sestre i ostalo osoblje koje bi pomagalo njihovim djelatnicima u funkcioniranju bolnice.

- Djelatnici KB-a Dubrava od samog početka epidemije bolesti covid-19 maksimalno su s medicinske i ljudske strane angažirani u pružanju zdravstvene zaštite našim bolesnicima. Radi se u više smjena, u posebno teškim uvjetima rada - objašnjava Marušić uz napomenu da neki od djelatnika borave u bolnici i po nekoliko dana.

Naime, uskoro bi cijeli KB Dubrava, sa svih 640 kreveta, mogao postati bolnica za covid. U Primarnom respiracijskom centru traje pravo opsadno stanje jer je svih 28 respiratora jučer bilo zauzeto teškim pacijentima. Zatražena je posudba deset respiratora iz drugih bolnica, koji su stigli jučer, a ovih dana stići će još barem desetak. Također stiže i petero anesteziologa iz drugih zagrebačkih bolnica. Bude li potrebno, dolazit će i zdravstveni djelatnici iz dugih hrvatskih bolnica.

Primjerice, trenutno u KB-u Dubrava radi pet anesteziologa iz KBC-a Zagreb.

- Ukupno imamo 223 pacijenta u našem respiracijskom centru, što je u odnosu na prije desetak dana povećanje za čak 110 pacijenta. Ako se nastavi ovaj trend, za desetak dana Klinička bolnica Dubrava mogla bi biti potpuno popunjena. To je razlog zbog kojeg smo zamolili druge zagrebačke bolnice da nam posude respiratore i zdravstvene djelatnike kako je to predviđeno programom opremanja bolnice dođe li do povećanja broja pacijenata.

Jučer nam je došlo u pomoć troje kolega iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", a kod nas već radi petero anesteziologa iz KBC-a Zagreb. Očekujemo da će nam i dalje dolaziti pomagati i kolege iz drugih bolnica - kaže prof. dr. Ivica Lukšić, koordinator Primarnog respiratornog centra u KB-u Dubrava.

Najcrnji scenarij

Sve je to, zapravo, u suglasnosti s najavom ministra Beroša o mobilizaciji zdravstvenih djelatnika za rad tamo gdje budu potrebni bez obzira na to u kojoj im je bolnici ili ordinaciji inače radno mjesto. Zbog toga se stvara i registar zaposlenika koji su preboljeli covid-19, koji će moći pomagati oboljelima bez osobne ugroze. Primjerice, u OB-u Bjelovar trenutno radi samo jedan kirurg pa, ne bi li se osigurala djelatnost, dvojica kiruga iz KB-a Dubrava, gdje je smanjen kirurški program, odlaze u bjelovarsku bolnicu kao ispomoć.

Sve to govori da s rastom broja hospitaliziranih pacijenata raste i pritisak na zdravstveni sustav. Gužva s krevetima za oboljele od covida sve je veća, a osobito sa zdravstvenim djelatnicima, pa se stručnjaci boje da bi se moglo dogoditi da sve bolnice uskoro moraju imati krevete za te pacijente, a u najcrnjem scenariju da mjesta za ostale pacijente ne bude.