Između dva saborska čitanja prijedlog novog Ovršnog zakona prema kojemu bi se ovrhe na temelju vjerodostojne isprave vratile na sudove, ali bi u njihovu rješavanju i dalje sudjelovali javni bilježnici, jučer je prošao kroz raspravu na Odboru za pravosuđe.
Predsjednik Odbora, bivši SDP-ov ministar pravosuđa Orsat Miljenić kaže da u zakonski prijedog nisu uvrštene nikakve bitne promjene između dva čitanja, osim što se stupanje na snagu novog zakona s 1. siječnja prolongira na 1. srpnja 2020.
Kako nema promjena u sadržaju zakonskog prijedloga, nema ni u stavu zainteresiranih skupina koje će ga primjenjivati. O novom Ovršnom zakonu i dalje negativan stav imaju odvjetnici, javni bilježnici, suci, blokirani, gospodarstvenici.
Sporije i skuplje
Odvjetnička komora je prije tri tjedna ponovno svoje argumente dostavila Ministarstvu pravosuđa, a jučer ih je njihov predstavnik iznio na saborskom Odboru za pravosuđe.
- Koncept da se ovrhe na temelju vjerodostojne isprave vrate u nadležnost i rad sudova (kao što smo to imali do ranih 2000-ih), ali uz značajno angažiranje javnih bilježnika, predstavlja promašeno i štetno rješenje, kao i korak unatrag za poslovnu sigurnost, stabilno i uravnoteženo kolanje dobara u gospodarstvu te primarno ugrožava i sada već značajno preopterećeno funkcioniranje općinskih sudova - stav je Odvjetničke komore.
Odvjetnici tvrde da novim zakonom nećemo dobiti brže, jednostavnije i jeftinije ovrhe, nego će učinak biti suprotan. Sada za ovrhu treba prosječno 30 dana, a po novom zakonu trebat će 6 mjeseci.
Uvjereni su (a isto procjenjuju i suci) da će doći do preopterećenja sudova i podsjećaju da i danas postoje zaostaci od oko 15.000 ovršnih predmeta iz 2005. i 2006. godine.
- Samo u 2019. godini, uz svoje normalne zadaće, općinski su sudovi zaprimili više od 30 tisuća postupaka stečajeva potrošača koji za sada ne mogu biti riješeni zbog već postojeće preopterećenosti sudova, kao i tisuće novih pravno vrlo složenih predmeta “švicarac”, dok bi ukupan broj novih predmeta “švicarac” mogao također biti nekoliko desetaka tisuća, a prema nekim procjenama i stotinjak tisuća predmeta. U takvim okolnostima vraćanje u nadležnost sudova ovrhe na temelju vjerodostojne isprave (više od 500.000 godišnje, što uvodi novi Ovršni zakon) faktično će blokirati rad sudova na svim drugim postojećim predmetima - tvrde odvjetnici.
Dodatno navode da sudovi nisu logistički, tehnološki, a ni kadrovski pripremljeni za ovakav zakon. “Nisu čak ni započete aktivnosti na izradi digitalne platforme na kojoj bi funkcionirao takav sustav ovrhe. Kada bi se i započelo s izradom, na takvom sustavu je potrebno raditi godinama da se prilagodi potrebama zakonskog modela i istestira njegova funkcionalnost”, ističe se u dopisu koji je Odvjetnička komora uputila Ministarstvu pravosuđa.
Bez pomaka
Predsjednik Odbora za pravosuđe Orsat Miljenić kaže da mu prijedlog novog Ovršnog zakona izgleda kao alibi da se prikaže kako se nešto radilo, a ne donosi nikakve bitne pomake. - Kako proizlazi iz reakcija na zakon, ali i samog zakonskog teksta, možemo očekivati produljenje postupka, dodatno opterećenje sudova te skuplji postupak zbog zakonskih zateznih kamata koje će ići tijekom duljeg postupka. Dužnici će na kraju platiti više, a vjerovnici će se teže naplatiti - kaže Miljenić.
Nastavlja kako je njegov stav da je trebalo zadržati “čisti” sustav, dakle da ovrhu provode javni bilježnici, ili je potpuno prepustiti sudovima. - Ovakvo vraćanje ovrhe na sudove, a zadržavanje bilježnika je stvaranje kompliciranijeg postupka koji će biti dulji, teži i skuplji - kaže bivši ministar pravosuđa.
Uzor Slovenija?
Odvjetnici podsjećaju da ne stoji ni argument Ministarstva pravosuđa da se ovrhe vraćaju na sudove zbog odluke Europskog suda. Europski sud je u travnju ove godine rekao da nije nadležan za pitanje mogu li bilježnici rješavati ovrhe na temelju vjerodostojne isprave jer je to pitanje dio unutarnjeg prava Hrvatske. Bio je to odgovor dan na zahtjev Općinskog suda u Novom Zagrebu.
Miljenić kaže da ne stoji ni navod Ministarstva pravosuđa kako se ovrhe uređuju po uzoru na Sloveniju.
- U Sloveniji na njima radi šest sudaca i nekoliko desetaka službenika, a kod nas su u nju uključene tisuće ljudi. Kako može nešto u čemu sudjeluju tisuće ljudi biti jednostavnije od onog u čemu sudjeluje nekoliko desetaka - pita bivši ministar i podsjeća da je SDP predlagao promjenu redoslijeda otplate tako da se prvo plaća glavnica, pa kamate, ali se to ne želi prihvatiti.
Pitali smo i zašto odgoda i stupanje zakona na snagu baš 1. srpnja 2020., navodi kako je stvar u tome da iduće godine idemo na izbore i da će negativni efekti zakona dočekati novu vladu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....