SVEUČILIŠTE KREĆE U VELIKI BIZNIS 'Osnivamo poduzeća koja će zapošljavati i zarađivati'

Sveučilište u Zagrebu nedavno je dobilo prorektora za inovacije i transfer tehnologije, prvoga u Hrvatskoj. Prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga najavljuje ozbiljniji zaokret Sveučilišta prema poduzetničkim vodama, pri čemu je prvi korak osnivanje sveučilišne spin-off tvrtke. Tvrtka Comprehensive Water Technology (CoTech) trebala bi s radom početi u veljači s adresom na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije.

Kakva su očekivanja od prve sveučilišne tvrtke?

- Želja nam je da u prvih pet godina tvrtka postigne rast i to razdoblje završi s najmanje dvije do tri stalno zaposlene osobe, uvećanjem temeljnog kapitala za najmanje pet puta i ostvarenom dobiti koja bi dvostruko nadmašila uvećani temeljni kapital. To bi bila dobra osnova za daljnji brži rast, novo zapošljavanje i privlačenje investitora sa željom da se tvrtka i regionalno pozicionira. Uvjeren sam da primjer ove prve spin-off tvrtke uskoro neće biti usamljen.

Na temelju čega? Dojam je da je mnogim profesorima nastava dovoljno opterećenje i ne vide poticaj za bavljenje poduzetništvom.

- Akademsko poduzetništvo do sada je bilo rijetko i možda nije realizirano na najbolji mogući način. To je bila posljedica ne baš poticajnih zakonskih i podzakonskih akata, a uz to se bogati profesor nikako nije uklapao u očekivanu društvenu sliku. Moje je mišljenje da aktualni zakonski okviri ne sprečavaju poduzetništvo na sveučilištima i samo je pitanje da na pravi način potaknemo one koji nakon dvadesetak godina znanstveno-istraživačkog rada dođu do spoznaja koje kroz postupak zaštite intelektualnog vlasništva i komercijalizacije mogu završiti na tržištu kao nova usluga ili proizvod koji će povećati zapošljivost, a time i hrvatski BDP.

Glavna zamjerka visokom obrazovanju je slaba povezanost s gospodarstvom. Imate li koncept promjena?

- Apsolutno. Želja nam je ponuditi svoje kapacitete gospodarstvu s idejom da mu pomognemo u izlasku iz krize i prelasku u razvojnu fazu sa stopom rasta BDP-a iznad 3,5 posto. Planiramo pokrenuti fond za financiranje projekata za inovacije i transfer tehnologije. Želimo također obaviti razgovore s predstavnicima najznačajnih tvrtki u Hrvatskoj, posebice onih koje su se razvile na temelju inovacija te sa svima koji žele potpisati sporazume o suradnji koji će im omogućiti suradnju s našim fakultetima. Ta suradnja bit će od iznimne važnosti jer nam predstoji razdoblje u kojem će Hrvatska na raspolaganju imati nekoliko stotina milijuna eura za inovativne projekte i projekte transfera tehnologije.

Europska sveučilišta odavno inzistiraju na okretanju inovacijama. Zašto zagrebačko Sveučilište to zapostavlja?

- I najrazvijenije zemlje EU i svijeta traže rješenje za izlazak iz gospodarske krize i brži razvoj. Dijelom su upravo te zemlje i potakle krizu seleći veći dio teške i prljave industrije, ali i one lakše, na Daleki istok. Izlaz iz ove situacije, odnosno krize sada vide u poticanju inovacija i transfera tehnologije sa sveučilišta u gospodarstvo, odnosno stvaranju ‘inovativnog’ gospodarstva koje se temelji na visokom obrazovanju i istraživanjima na javnim znanstvenim institucijama. Kako mi uvijek malo kasnimo za Europom, tako kasnimo i s ovim konceptom, ali nova uprava Sveučilišta svjesna je te potrebe i ubrzanim koracima kreće u realizaciju ideje da Sveučilište u Zagrebu izgradi svoj inovacijski sustav i postane veliko inovacijsko središte.

Može li Sveučilište s novim smjerom započeti bez Vlade kao partnera? Pitam jer to partnerstvo godinama ne funkcionira.

- U nama sigurno neće biti problem. Moje je mišljenje da bi Vlada u sveučilištima trebala prepoznati ozbiljne partnere u rješavanju svih društvenih problema, posebice u gospodarstvu. Na fakultetima rade znastvenici i istraživači koji svakodnevno rješavaju probleme i promišljaju nova rješenja koja postaju temelj razvoja društva. Osim toga, naši asistenti, docenti i profesori sudjelovali su u obrazovanju svih onih koji sada na političkim funkcijama donose odluke. Čini mi se da nerijetko zaboravljaju, ili im je ispod časti, ponovo zatražiti savjet od svojih bivših profesora i mentora.