Svaki franak koji damo u CERN vraća se peterostruko, a planiramo uložiti oko milijun eura godišnje

ZAGREB - Hoće li Hrvatska u idućih nekoliko godina postati pridružena članica CERN-a, Europskog centra za nuklearna istraživanja kod Ženeve?

Ovo pitanje bilo je predmet niza sastanaka koji su u posljednja dva dana održani u Vladi, Uredu predsjednika, Saboru, Hrvatskoj udruzi poslodavaca i zagrebačkom sveučilištu tijekom radnog posjeta prof. Felicitas Pauss, direktorice međunarodnih odnosa CERN-a.

Maksimalni profit

- Navršilo se 20 godina kako je Hrvatska potpisala ugovor o suradnji s CERN-om, a u protekla dva desetljeća vaši su znanstvenici napravili važan iskorak. Sada smo razgovarali o koraku koji bi vašoj zemlji omogućio da od te suradnje maksimalno profitira ne samo na znanstvenom nego i na tehnološkom i edukativnom planu - rekla je prof. Pauss.

CERN je najveći europski centar visoke tehnologije, a u njemu je 1990. godine rođen World Wide Web. Na svim područjima visoke tehnologije najvećim se dijelom surađuje sa zemljama članicama, a na taj način industrija dobavljač ostvaruje zaradu, ali i usvaja nove tehnologije. Svaki uloženi franak članici se vraća kao peterostruka dobit.

Nema dvojbi

- Punopravne članice CERN-a plaćaju članarinu koja ovisi o njihovu BDP-u te odlučuju o znanstvenoj i upravljačkoj strategiji. Za četiri godine pridružit će nam se Rumunjska, a za punopravno članstvo apliciraju i Srbija, Slovenija, Turska, Izrael i Cipar - rekla je prof. Pauss naglasivši kako je vodstvo CERN-a krajem prošle godine uvelo status pridruženog člana. Industrije pridruženih članica mogu se natjecati za poslove u CERN-u.

- CERN je za nas budućnost. Pridruženo članstvo velika je šansa i za našu industriju, posebice njezinu internacionalizaciju - rekla je dr. Danica Ramljak, ravnateljica Instituta “Ruđer Bošković” čiji fizičari surađuju u CERN-u.