Premijer Andrej Plenković putuje u srijedu u službeni posjet Njemačkoj, gdje će u Berlinu imati prvi bilateralni sastanak s novim njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, socijaldemokratom koji je pobjedom nad CDU prošle godine sastavio saveznu vladu s Liberalima i Zelenima, u takozvanoj semafor koaliciji, i u prosincu 2021. izabran je za šefa države.
Kritički glasovi
Hrvatska i Njemačka ove godine slave 30. obljetnicu od uspostave bilateralnih odnosa pa je ovo odlična prilika da hrvatski premijer dobije i konačnu političku podršku jedne od najvažnijih država članica Europske unije za ostvarivanje dvaju strateških vanjskopolitičkih ciljeva: pristupanju Schengenu i eurozoni.
Sastanak se održava samo dan nakon izvanrednog summita Europskog vijeća o Ukrajini.
U njemačkoj koalicijskoj vladi, u kojoj su i Zeleni, poznato je da su postojali i kritički glasovi prema postupanjima hrvatske policije prema ilegalnim migrantima. No, hrvatski diplomatski izvori kažu da se ne očekuje njemačka blokada pristupanja Hrvatske Schengenu, nakon što smo dobili i jasnu podršku francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, te nakon što je Hrvatska uspostavila neovisne mehanizme koji ispituju moguće pushbackove na granicama. Očekuje se da do kraja lipnja, dokad traje francusko predsjedanje EU, počne i postupak formalnog odlučivanja o pristupanju Schengenu, nakon što smo ispunili sve tehničke uvjete i dobili zeleno svjetlo od Europske komisije i jednoglasnu podršku Vijeća ministara.
Čak je i Slovenija, koja je nakon Janšina poraza na izborima iskazivala zadršku oko pristupanja, odnosno naglašavala važnost provedbe Arbitražnog sporazuma o granici s Hrvatskom, sada ipak stala na loptu pa su zadnje izjave nove ministrice vanjskih poslova Tanje Fajon dale naslutiti kako bismo mogli dobiti zeleno svjetlo i da se ta odluka ne povezuje s arbitražom, koja je i dalje važno pitanje za Sloveniju.
Stav o ratu
Na službenim stranicama njemačke savezne vlade posjet je najavljen za 18 sati, a nakon sastanka dvojice državnika predviđena je konferencija za novinare. Njemački kancelar organizirat će i radnu večeru.
"Razgovori će se vjerojatno usredotočiti na zajednički stav o ruskom agresivnom ratu protiv Ukrajine koji je u tijeku, perspektivi ulaska zapadnog Balkana u EU, kao i na druga europska, vanjskopolitička i gospodarska pitanja", najavljuju u njemačkoj vladi.
Ono što se neslužbeno može čuti iz hrvatskih diplomatskih izvora jest da je važno što se sastanak na premijerskoj razini događa u kratkom roku nakon što je Scholz preuzeo kancelarsku dužnost. Najvažnije teme koje će dominirati su Schengen, eurozona i zapadni Balkan, s naglaskom na izborni zakon u BiH, te Ukrajina.
- Schengen i eurozona naša su dva strateška cilja. Eurozona ide svojim tijekom. I Schengen ide u dobrom smjeru, ali predstoje formalne odluke i zato nam je važna potpora Njemačke - kažu naši sugovornici.
Iako su se ranije mogle čuti kritike zbog postupanja hrvatske policije na granici, sada je to riješeno jer su uspostavljeni neovisni mehanizmi koji to ispituju, pa Hrvatska više oko toga nije u fokusu. Važan hrvatski argument je i ukidanje viza s Amerikom, jer to nije primarno politička, nego operativno-sigurnosna odluka.
- Nismo detektirali nikakve probleme s Njemačkom oko Schengena i zbog toga smo optimisti - kaže naš sugovornik.
Niti Josip Juratović, zastupnik vladajućeg SPD-a u njemačkom parlamentu, ne očekuje probleme kod pristupanja Schengenu.
- Pozdravljam ovaj susret i mislim da će potvrditi tradicionalno dobru suradnju između Njemačke i Hrvatske. Ne vjerujem da će biti bilo kakvih problema s njemačkom stranom oko Schengena jer Njemačka podržava hrvatski pristup - kaže Juratović.
Dodao je kako je istina da je bilo kritika zbog postupanja policije prema migrantima, ali kako to više nije fokus i da nije čuo ništa negativno po tom pitanju.
- To je bila tema prošle godine, ali čini mi se da se to sada riješilo i nadam se da je Hrvatska poduzela sve potrebne mjere koje su potrebne za prihvat i zbrinjavanje izbjeglica prema potpisanim međunarodnim konvencijama - kaže Juratović.
Kada je riječ o izbornom zakonu u BiH, Juratović kaže da će sigurno biti jasno izraženo da se izbori u BiH moraju održati i da tu hrvatska strana u BiH ne bi trebala blokirati procese.
- Hrvatskoj je u interesu stabilnost BiH, u što spada i stabilnost institucija, a za to je potrebno održavanje izbora. Mislim da je stav njemačke vlade da izborni zakon treba uskladiti, ali da očito to neće biti moguće prije izbora. A moje je osobno mišljenje da hrvatska strana treba inzistirati ne samo na pitanju svog interesa nego i implementaciji međunarodnih presuda - smatra Juratović, koji kritizira blokiranje financiranja izbora jer smatra da to samo šteti ugledu Hrvata u BiH.