Summit Berlinskog procesa: Najveći uspjeh sporazum o prelasku granica u regiji samo s osobnom

Njemački kancelar Olaf Scholz, u društvu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i Europskog vijeća Charlesa Michela, bio je domaćin summita Berlinskog procesa, koji se prvi put nakon tri godine održao uz osobnu nazočnost sudionika jer to od 2019. nije bilo moguće zbog pandemije. Ovo je bio i prvi summit ove inicijative otkako je Scholz preuzeo mjesto njemačkog kancelara.

Ovaj proces još je 2014. inicirala Njemačka, a u njemu važnu ulogu imaju i Hrvatska, Slovenija, Bugarska, Austrija, Francuska, Italija, Poljska i Grčka koje su se pridružile procesu jer smatraju da je to u njihovu nacionalnom interesu. Članom tog procesa ostala je i Ujedinjena Kraljevina i nakon što je napustila članstvo u Europskoj uniji. Ovogodišnji summit kao ključne teme imao je slobodu kretanja te projekte u energetskom sustavu kako bi se i ova regija lakše suočila s izazovima energetske krize nastale nakon ruske agresije na Ukrajinu.

Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković na summitu je naglasio važnost koju za Hrvatsku ima razvoj Zapadnog Balkana i napredak susjeda na putu prema EU.

- Sastanak je bio vrlo dobar i mislim da je pozitivno što je Kancelar Scholz odlučio nastaviti inicijativu koju je počela kancelarka Angela Merkel 2014. Iz aspekta Hrvatske koja je ušla u EU 2013. dobro je da sve zemlje iz susjedstva, daljeg i bližeg, idu naprijed prema EU. To je dobro za njih, za napredak u reformama, za sprečavanje ilegalnim migracija - rekao je Plenković.

Dodao je kako je Hrvatska država koja će za manje od 60 dana realizirati sve svoje strateške ciljeve u EU, ulazak u Schengen i eurozonu, te se zalaže i za napredak zemalja iz susjedstva. Naglasio je kako je za Hrvatsku važna tema ona o energetici. Spomenuo je posebnu važnost Jadransko-jonskog plinovoda, kako bi plin iz Azerbajdžana koji je sada došao do Grčke i Albanije ubuduće nastavio dalje do Hrvatske, do Dugopolja i spojio se na postojeći sustav.

- To bi bilo dobro za Albaniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i za Hrvatsku. A posebno važan je, naravno, za LNG terminal na Krku - rekao je Plenković i naglasio kako Hrvatska postaje ključni energetski hub i za sjever i istok i zapad Europe.

Najveći uspjeh ovogodišnjeg summita u Berlinu je potpisivanje sporazuma o slobodi kretanja, prelasku granica u regiji samo s osobnim iskaznicama te priznanju sveučilišnih diploma i kvalifikacija.

Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo potpisale su sporazume dogovorene još na razini ministara u listopadu, nakon dugih pregovora koje je vodila njemačka vlada.

Predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen govorila je o investicijama Europske unije na Zapadnom Balkanu, posebno u energetsku infrastrukturu kako bi se i ova regija uključila u napore Europske unije za smanjenje ovisnosti o ruskim energenatima i diversifikaciju izvora. Rekla je kako će EU i zemlje Zapadnog Balkana harmonizirati svoje planove i pozvala te zemlje da se priključe u namjeri Europske unije za zajedničku nabavu plina.

Predsjednica Europske komisije posebno je naglasila važnost slobode kretanja u regiji, što će pomoći u ostvarenju potencijala koji postoji u regiji.

Najavila je i pomoć zemljama Zapadnog Balkana u iznosu od milijardu eura.

Uime zemalja Zapadnog Balkana na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji govorio je premijer Albanije Edi Rama, čija će država za mjesec dana organizirati i sljedeći zajednički Summit EU - Zapadni Balkan, a i sljedeći summit Berlinskog procesa će se također održati u albanskom glavnom gradu.

Lideri su govorili i o fenomenu odlaska mladih iz regije, ali njemački kancelar Scholz je rekao kako to ima i dobre strane.

- Odlazak mladih iz zemlje je problem, ali velik se broj njih kasnije vraća u svoje zemlje i donosi novo iskustvo. Ima i Nijemaca koji po desetak godina rade u drugim zemljama. Moramo stvoriti uvjete za mlade da mogu koristiti svoje potencijale - rekao je on.

Njemački kancelar pozvao je na rješenje spora između Kosova i Srbije kako bi regija mogla ići naprijed.

- Mora se postići sporazum Kosova i Srbije. Mi i Francuska radimo zajedno da bi što prije došlo do toga. Moramo imati strpljenje i nadamo se da ćemo imati pozitivne vijesti - rekao je i naglasio važnost nastavka procesa proširenja Europske unije.

Von der Leyen je rekla da Europska komisija daje punu potporu francusko- njemačkom prijedlogu za rješenje pitanja normalizacije odnosa između Kosova i Srbije.