SUKOB ZBOG 30 KVADRATA Kako je malena jednokatnica dovela do pobune malobrojnih lokalaca na Biševu

Niti mjesec dana otkako je građevinska inspekcija privremeno zatvorila gradilište na otoku Biševu, još uvijek nije poznato je li halabuka koja se digla oko rekonstrukcije 30 četvornih metara dotrajale jednokatnice doista primjer krajnje devastacije kulturne baštine - ili su se ovdje, po dobrim hrvatskim običajima, malo mimoilazila pravila, posvađali susjedi pa cijelu stvar dojavili u novine.

Podsjetimo, riječ je o investiciji tvrtke Ames Izleti j.d.o.o. u vlasništvu Silvane i Pjerina Ivčevića koji su, kupivši na Biševu zemljište i jednokatnicu od nekadašnjeg direktora Croatia osiguranja Hrvoja Vojkovića, od HBOR-a dobili kredit za obnovu objekta i nadogradnju dodatnih sadržaja, da bi cijela stvar na kraju završila u medijima, Ivčevićima zatvorili gradilište te nastupila šutnja.

Nalaz inspekcije

Pobunu protiv radova na Biševu predvodilo je Društvo arhitekata Split i obitelj Tafra koji su o devastaciji kulturne baštine redom obavijestili sve, počevši od građevinske inspekcije, preko Ministarstva kulture i Ministarstva zaštite okoliša, prigovore i dopise primili su i u HBOR-u, a cijela je stvar na kraju kulminirala i kaznenom prijavom DORH-u, jednim dopisom USKOK-u i obavijestima svim tiskanim i drugim medijima.

Stvar bi možda bila jasnija kad bi javnosti napokon bio dostupan nalaz građevinske inspekcije koja gradilište pod ključem drži malo dulje od mjesec dana, ali na upit Jutarnjeg lista inspektori odgovaraju kako je zasad zaključeno da se “radovi izvode bez potrebnih odobrenja za gradnju te da je daljnji inspekcijski postupak u tijeku”.

Iz vizure Ivčevićevih susjeda na Biševu, obitelji Tafra, investitor Ames izleti j.d.o.o. na jedva naseljenom otočiću prouzročio je dvojaki problem: Tafre tvrde da Ames izleti obnavljaju kuću i grade bazen na arheološkom nalazištu, odmah pored ostataka benediktinskog samostana i crkve Sv. Silvestra iz 11. stoljeća, i to uz kredit HBOR-a koji je, kaže za Jutarnji list fotograf Stjepan Tafra, Ivčevićevoj tvrtki odobrio financiranje bez ishođenih građevinskih dozvola i svih papira koji im za takav zahvat trebaju.

Prijava inspekciji

- Ne samo da grade bez potrebnih dozvola i uz financiranje države, nego su radovima sada ušli i na naš teren. Pretpostavljam da Pjerinu Ivčeviću u korist ide činjenica da je rođak komiške gradonačelnice Tonke Ivčević koja je novinare već upozoravala da ne pišu o gradnji na Biševu - ispričao je Tafra koji je svojom kamerom zabilježio radove na otočiću. Društvo arhitekata Split svoje je prigovore na biševsko gradilište redom popisalo u prijavi upućenoj građevinskoj inspekciji.

Ukratko, investitoru se tamo na teret stavlja činjenica da nije propisano označio gradilište, da je prilikom izvođenja zemljanih radova propustio osigurati arheološki nadzor, da je gradio mimo prostornog plana Komiže, dijelove građevine uklonio bez dozvola, a radove je pak zaboravio osigurati zaštitnom ogradom te tako ugrozio sigurnost mještana. S obzirom na činjenicu da je inspekcija Ivčevićima stavila ključ u bravu, čini se kako je barem dio prigovora opravdan, no on u razgovoru za Jutarnji napominje da mu za obnovu nije bila potrebna dozvola te da cijelu hajku protiv njega vodi jedna “tužna viška obitelj”.

- Ovo što radim na Biševu trebala je biti jedna vrhunska priča podržana čak i od strane državne banke, ali izgleda da samo luđak može sanjati raditi na ovom otoku. Mogli smo mi taj projekt realizirati i na Visu, ali ipak smo odabrali Biševo. Kako otok nema vodu, za radove na parceli bilo je prvo potrebno sagraditi cisternu, a kako sam od arheologa dobio potvrdu da moja čestica nije obuhvaćena zaštitom, bilo je posve jasno da za kopanje cisterne, jer je riječ o jednostranoj građevini, ne treba nikakve dozvole. U kasnijoj fazi pokazalo se da bi se proširenjem objekta mogao dobiti znatno veći prostor, a kad smo se na to odlučili, obavijestili smo susjede i čekali da dobijemo potrebne dozvole - priča Ivčević, uz tvrdnju kako ga napadaju lažni anarhisti koji su, kaže, i sami na Biševu imali bespravno sagrađenu kuću koju su 2012. godine uspjeli legalizirati.

Prva faza

Njegove tvrdnje djelomično potvrđuje i službeni odgovor HBOR-a u kojem su ustvrdili kako je ova banka tvrtki Ames izleti doista odobrila kredit za projekt na Biševu, ali isključivo za njegovu prvu fazu u kojoj, napominju, nije potreban akt koji dopušta gradnju.

“Prva faza projekta odnosi se na rekonstrukciju postojećeg objekta dogradnjom terase, gradnjom bazena veličine 25 kvadrata, uređenjem sjenice s ugrađenim roštiljem, gradnju bioseptičke jame kapaciteta do 15 korisnika, gradnju rezervoara za vodu kapaciteta 100 kubnih metara za skupljanje kišnice s krova objekta. Za sve navedene radove sukladno zakonskim propisima nije potreban akt koji dopušta gradnju. U rujnu 2017. godine HBOR je zaprimio dopis gospođe Tafre te je početkom listopada obavljen uvid na terenu od strane predstavnika HBOR-a te je utvrđeno da ne postoji kršenje ugovornog odnosa između korisnika kredita i HBOR-a”, stoji u službenom odgovoru na upit Jutarnjeg lista. Ako je navedeno točno, ostaje nejasno zašto su inspektori onda radove zatvorili, kao i zašto državna banka financira bespravne radove.