ONI SU PROTIV PROMJENA NA SVEUČILIŠTU. ZAŠTO?

SUKOB U KUKURIKU KOALICIJI Grčić pobijedio Jovanovića i radi novi zakon o znanosti!

Jedna od glavnih kritika tzv. Jovanovićeva zakona glasi da je riječ o dokumentu koji se u nekim bitnim pitanjima razlikuje od dijela Plana 21 posvećenog znanosti, a koji su kreirali upravo Flego, Grčić i Vesna Pusić

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić, zastupnici Gvozden Flego i Milorad Pupovac te šefica diplomacije Vesna Pusić presudno su utjecali na odluku premijera Zorana Milanovića da povuče prijedlog Izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, iza kojega stoji ministar Željko Jovanović.

Jedna od glavnih kritika tzv. Jovanovićeva zakona glasi da je riječ o dokumentu koji se u nekim bitnim pitanjima razlikuje od dijela Plana 21 posvećenog znanosti, a koji su kreirali upravo Flego, Grčić i Vesna Pusić.

Interni sastanak

Nova verzija koja bi mogla biti predstavljena do kraja ove godine sadržavat će većinu primjedbi koje je iznio Grčić na nedavnom sastanku s Jovanovićem i njegovim pomoćnikom Sašom Zelenikom. Grčić je govorio 45 minuta, ali kaže kako je atmosfera bila tolerantna, drukčija nego što je to poslije opisao Jovanović.

- Sastanak je prošao u najnormalnijem tonu. Zato kasnije puštanje u javnost priče o svađama i tome da se pokušava zaustaviti reforma znanstvenog sektora govori o sujeti nekih ljudi, a ne meritumu o kojem smo razgovarali - ispričao je Grčić. Autori Plana 21 odlučili su kako će u suradnji s akademskom zajednicom pokušati doći do rješenja koje će podići kvalitetu i produktivnost na sveučilištima i u znanstvenom sektoru. Indirektno, ovo je kritika Jovanović - Zelenikina nastupa koji nije usuglašen s najvećim dijelom znanstveno-sveučilišne zajednice.

Grčić je upozorio i kako se u postojećem zakonskom prijedlogu pretjerano štedi u istraživanju i znanosti.

- U znanstvenom sektoru ne možete provoditi linerarne uštede, kao što to radite u javnim tvrtkama, posebno ako se uzme u obzir da su znanost i istraživanja prioriteti Vlade - rekao je Grčić.

Isto tako, na zatvorenom sastanku postavilo se pitanje može li Jovanovićev zakon, u postojećoj formi, spriječiti odljev znanstvenih novaka sa sveučilišta. Grčić je upozorio kako vjerojatno ne može.

Cijena studenta

Paralelno je upozorio i da će - odljevom znanstvenih novaka i umirovljenjima 65-godišnjih profesora - u kadrovskom smislu bitno oslabiti javna sveučilišta, a istovremeno će profitirati privatni fakulteti jer će dio iskusnih profesora s javnih fakulteta znanje ponuditi različitim privatnim veleučilištima. Iduće Grčićevo upozorenje glasilo je kako zakon u nekim dijelovima usporava mogućnost napredovanja u akademska zvanja, a usput je zatražio i bolje kriterije za napredovanje. Kriteriji ne smiju biti isključivo administrativni nego i u skladu sa sposobnostima i znanstvenim dostignućima. Naposljetku, otvorio je pitanje cijene jednog studenta koja za isti obrazovni smjer u Hrvatskoj strahovito varira. Tako su, primjerice, troškovi studiranja medicine u Zagrebu trostruko veći nego u Splitu ili Rijeci. Iako su Zelenika i Jovanović burno reagirali na Grčićeve prijedloge, u SDP-u i Vladi, potvrđuju da će se sadašnji zakonski prijedlog morati mijenjati. To je eksplicitno potvrdio i premijer Milanović.Dobar dio Grčićevih stavova podržavaju i SDP-ovi parlamentarni saveznici.

Opasne teze

Milorad Pupovac, saborski zastupnik SDSS-a i profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, podržava odluku o skidanju prijedloga Zakona o visokom obrazovanju. Smatra kako je, u skladu s dogovorom koji je prije godinu dana postignut s tadašnjom premijerkom Jadrankom Kosor, najprije trebalo donijeti Strategiju visokoškolskog obrazovanja kojom bi se formulirali prioriteti sveučilišnog razvoja. Drugo što treba riješiti jest utjecaj lobija s privatnih fakulteta koji, po njemu, pružaju puno slabiju razinu obrazovanja od javnih sveučilišta. Tek na trećem mjestu po važnosti je pitanje broja profesora starijih od 65.

- Trebalo je pokazati veću fleksibilnost jer postoji niz starijih profesora u vrhunskoj intelektualnoj snazi koje nipošto ne treba slati u mirovinu samo zato što su stariji od 65 - upozorio je Pupovac kojeg posebno ljuti plasiranje teza o društvenim fakultetima kao troublemakerima koji koče svaki pokušaj reforme obrazovnog sustava.

- Na taj se način plasira opasna teza po kojoj svi, valjda, trebaju studirati tehničke znanosti jer samo njih traži tržište rada. Naravno da treba pričati o kvotama na društvenim fakultetima, ali oni imaju svoj smisao, koji je puno širi od teorije po kojoj na Filozofskom vrijedi studirati samo strane jezike jer EU treba prevoditelje. To su opasne teze - drži Pupovac.

Razlike u HNS-u

Za razliku od njega, Pero Lučin, dekan Sveučilišta u Rijeci, koji je bio kandidat HNS-a za ministra znanosti, podržava Jovanovićev prijedlog.

- Zakon sadrži rješenja koja su bila nužna ako se želi urediti sustav visokog obrazovanja i izbjeći probijanje proračuna. Nitko ne spominje smanjenje broja studija društvenih znanosti, ali trebamo poticati upisivanje na tehničke znanosti jer to je i politika EU - rekao je Lučin.

Generalno stajalište HNS-a ipak je dijelom drukčije. Vesna Pusić još je u lipnju na sjednici Vlade glasala protiv Jovanovićeva prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o akademskim i stručnim nazivima na način da se dosadašnje titule “stručni specijalist” i “sveučilišni specijalist” izjednače tako da se sve zovu “sveučilišni specijalist”.

U deset mjeseci Milanovićeve Vlade bio je to tek drugi slučaj da je ministar glasao protiv službenog prijedloga.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 17:28