SUKOB U EU Ako se sruši francuski budžet, i Hrvatska će biti na udaru sankcija

Europska komisija mogla bi odbiti nacrt proračuna Francuske za sljedeću godini i zatražiti izmjene te time prvi put intervenirati u proračun te države. Tu vijest, pozivajući se na izvore iz Europske komisije, u ponedjeljak su objavili mediji iako je službeno iz Komisije komentar bio da “još uvijek nisu primili nacrt proračuna pa stoga ne mogu o tome ništa reći”.

Kako će Europska komisija reagirati na proračun Francuske, koja ni nakon što joj je dvaput produljen rok neće vratiti deficit ispod 3 posto BDP-a ni sljedeće godine, važno je i mnogim drugim državama, uključujući i Hrvatsku. Svi čekaju rasplet kako bi vidjeli hoće li Komisija popustiti u slučaju Francuske i dati joj veću fleksibilnost pa bi i one mogle računati na ustupke Europske komisije.

Zanimljiv je i trenutak kada su mediji, uključujući i ugledne novine Financial Times i Wall Street Journal, objavile vijest o tome da će Komisija odbaciti nacrt proračuna Francuske. Naime, isti dan se lome koplja oko potvrde budućeg povjerenika Europske komisije koji će nadgledati kako se države članice pridržavaju strogih EU pravila o proračunskoj disciplini.

A ta bi osoba u sljedećih pet godina trebala biti ni manje ni više nego donedavni francuski ministar financija Pierre Moskovici. On je na saslušanju u Europskom parlamentu rekao da neće odustati od striktnih EU pravila te da će sve države tretirati jednako. Ipak, to mu nije bilo dovoljno da osigura potporu u Europskom parlamentu pa je dobio dodatna pitanja za popravni.

Najviše ga stišću zastupnici iz država koje imaju stabilne financije i žele nastavak stroge politike štednje kao što su Njemačka, Nizozemska, Danska i Finska. No sada je Europska komisija doista na ispitu. Ona može Francuskoj, kao i drugim državama, dati nešto više vremena, ali ne može dopustiti namjerno kršenje pravila i neispunjavanje obveza EU.

Iz Komisije kažu da do korekcija proračuna može doći u slučaju da države članice ne poduzimaju dovoljno mjera kako bi ispunile uvjete. No nema prave definicije što su to “dovoljne mjere”.

Dok neki izvori Komisije kažu da Francuska “namjerno” krši pravila i ne želi poduzeti mjere koje je Komisija predložila, s druge strane iz francuske vlade poručuju da je država napravila plan o uštedi 50 milijardi eura u sljedeće tri godine, što je mjera bez presedana u toj državi.

Francuska traži veću fleksibilnost oko smanjenja deficita i okretanje investicijama koje bi osigurale rast. Na istoj strani je i Italija koja se također protivi krutoj interpretaciji pravila o proračunskoj disciplini.

Francuski ministar financija Michel Sapin, koji je izradio nacrt proračuna za sljedeću godinu, rekao je da njegova vlada ne odustaje od spuštanja deficita ispod 3 posto što nalažu zakoni EU već da će taj cilj ispunjavati “nešto sporije”.

Već je jasno da će Francuska, prema najnovijim prognozama, cilj snižavanja deficita postignuti tek 2017., dakle dvije godine kasnije od roka koji je dala EU.

Sve države euro zone do 15. listopada moraju Europskoj komisiji predati nacrte svojih proračuna za sljedeću godinu. Taj rok se ne odnosi na Hrvatsku koja nije država članica euro zone pa Zagreb ne mora žuriti sa slanjem nacrta proračuna Bruxellesu.

Međutim, u okviru europskog semestra, kao i zbog postupka prekomjernog deficita, Europska komisija će uskoro analizirati i hrvatski nacrt proračuna za sljedeću godinu kao i rebalans ovogodišnjeg proračuna.

Iz tog proračuna će se vidjeti kako Hrvatska namjerava postići ciljeve već dogovorene s Komisijom i hoće li trebati već na samom početku predložiti korekcije.

U Europskoj komisiji zasad nemaju komentara na najave ministra financija Lalovca o novim uštedama u proračunu, ali kažu da su “u kontaktu s kolegama iz Zagreba”. Komisija i dalje inzistira da Hrvatska mora poduzeti dugoročne strukturne mjere, a ne samo kratkoročne kozmetičke.

Hrvatska bi prema odlukama Europske unije ove godine trebala imati proračunski deficit od 4,6 posto BDP-a, sljedeće godine 3,5 posto dok bi iz postupka prekomjernog deficita trebala izaći 2016. godine kada bi se deficit trebao spustiti na 2,7 posto.

No u Komisiji su već skeptični i upozoravaju da Hrvatska već riskira ispunjenje predviđenih ciljeva zbog nedostatka konkretnih održivih strukturnih mjera.

Ako nove prognoze budu loše i ne predvide izlazak Hrvatske iz recesije, onda će se to odraziti i na stavove Komisije oko mjera koje poduzima hrvatska Vlada u gospodarskim reformama.

Europska komisija će za manje od mjesec dana izdati najnovije gospodarske prognoze za sve države članice što će također biti jedan od važnih elemenata za analizu mjera koje Hrvatska poduzima ne samo za smanjenje deficita već i za suočavanje s problemima prekomjerne ekonomske neravnoteže.