‘Sudovi ne funkcioniraju kao vojne postrojbe. Ja im nisam general, ne izdajem im naredbe‘

Predsjednik Vrhovnog suda i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Đuro Sessa gostovao je u nedjelju u programu N1 televizije te u razgovoru s voditeljicom i urednicom emisije Točka na tjedan Natašom Božić Šarić kazao što misli o novom prijedlogu Zakona o referendumu i općenito o stanju pravosuđa u Hrvatskoj.

Kada je u Saboru predstavljao izvještaj za 2019., opozicija nije bila blaga prema njemu, jedan zastupnik izrijekom ga je nazvao "štetočinom" i optužio kao glavnog krivca za neefikasnost i sporost pravosuđa. - Poslovničke odredbe u Saboru gostu ne daju nikakvu mogućnost zaštite. Zaštita postoji samo između saborskih zastupnika. Može vas se vrijeđati, predsjedavajući ne može ništa učiniti, kazao je Sessa o tom događaju.

- Ja sam predsjednik Vrhovnog suda. Ja nisam predsjednik svih sudova u Republici Hrvatskoj, niti sam neki natpredsjednik svim predsjednicima, osim što, naravno, po načelu hijerarhijske sudske uprave mogu intervenirati u neke odluke nižih sudova, ako postoje neki pravni lijekovi ili po sistemu nadzora, komentirao je Sessa i dodao:

- Ali u ovom smislu da bi sudovi funkcionirali kao vojne postrojbe i da bi na čelu bio neki general čije bi se naredbe morale neprikosnoveno provoditi, to uopće nije tako. I, uopće, predsjednici sudova nisu neki nalogodavci, kazao je Sessa i dodao da predsjednici sudova ne mogu utjecati na pojedine sudske postupke te da su suci koji vode svoje predmete, potpuno autonomni. Zbog toga smatra da ne može biti riječi o "zapovjednoj odgovornosti" za stanje u pravosuđu.

- Ja mislim da ne. Naravno da, ako znate ili imate saznanja, a ne reagirate, da odgovornost postoji. Gdje postoje osnove za to, naravno da jesam (reagirao), kazao je.

Što se tiče prijedloga novog Zakona o referendumu, Sessa je rekao da te novine uglavnom ne bi trebale biti poseban problem.

- I do sada je DIP provjeravao autentičnost osobe koja to podupire, rekao je te objasnio da "provjeravanje potpisa" ne znači grafološko vještačenje potpisa, nego odgovaraju li podaci koji su navedeni na listi potpisa za referendum (ime i prezime, OIB, adresa) stvarnoj osobi.

No, ističe jedan drugi problem.

- Ono što će za DIP biti dodatni problem su nova financijska sredstva koja će DIP morati tražiti u rebalansu budžeta. I drugi problem, ako se mogu slikovito izraziti, je da je ova inicijativa da zakon ide u proceduru prošla nekako kao brzi vlak, zato što je zadnja radna skupina bila u travnju 2019., barem koliko je DIP za nju znao.

Za provjere vjerodostojnosti potpisa kazao je da je dobro da je taj dio na DIP-u kako bi se "isključila svaka racionalna sumnja da se kroz političke subordinacije manipulira tom provjerom":

- Mislim da DIP jest prava adresa za sva pitanja koja su se do sada rješavala u sklopu izvršne vlasti, ustvrdio je Sessa.

Što se tiče kratkih rokova za provjeru potpisa kod pokretača referendumske inicijative rekao je da oni ionako neće prvo prikupiti potpise, pa ih svih 400.000 provjeravati u pet dana, nego će ih provjeravati simultano dok ih prikupljaju, a što se tiče rokova DIP-a, jer Vladi je trebalo dva mjeseca za provjeru potpisa referendumskih inicijativa: - Mi smo naučili raditi u takvim ciklusima (kratki rokovi). Ako ga mi moramo odraditi, mi ćemo ga odraditi.

Što se promatrača provjere potpisa tiče, on nema ništa protiv njih, a na argument da bi moglo dolaziti do proizvoljnog odlučivanja po točki novog zakona u kojem se navodi da referendumsko pitanje ne smije biti obmanjujuće ili sugestivno, Sessa kaže da "u DIP-u rade visoki profesionalci", te će se takve stvari rješavati u razgovoru s pokretačima inicijative.

- Postojeći zakon je zaista bio podnormiran, rekao je Sessa i pozdravio donošenje novog zakona, koji je samim time u skladu s bitno drugačijim vremenima od onoga koji je pisan u drugačijim okolnostima: - Svojim sadašnjim sadržajem, on će precizno odrediti što je i kako čija dužnost.

Za svoju inicijativu da se provjerava koji predmeti kod sudaca stoje po šest mjeseci bez da se na njima radi, kazao je da se "digla bura u čaši vode".

- Prema članku 4. Zakona o radu sudova, svatko ima pravo potužiti se ako je rad suda spor, ako je sudac bezobrazan, ako predmet stoji bez razloga, kazao je, a za argument da bi neke strane u postupku to izbjegavale kako se ne bi zamjerile sucu rekao je: - To uopće nije istina, takvih požurnica ima pet, šest tisuća godišnje.

Rekao je da "branitelji sigurno nisu zainteresirani da se njihov spis brzo riješi", te se, u pogledu još jednog čimbenika u odgovornosti za stanje u pravosuđu, pozvao na jedno rješenje Vijeća Europe:

- Prema jednom dokumentu Vijeća Europe, državni odvjetnici su jednako odgovorni za učinkovitost pravosuđa kao suci. E pa ako su odgovorni, onda sam ih ja ovim dopisom potaknuo da preuzmu svoj dio odgovornosti i da tamo gdje postupci stoje, da preuzmu svoju odgovornost.

Na inicijativu ga je potaknulo, rekao je, to što se "pojavilo nekoliko slučajeva gdje su postupci bili pred zastarom, a stajali su npr. jednu godinu, a nismo znali zašto". - Ovaj iz Vinkovaca mi je bio zadnji čavao u toj ideji da se prebaci dio odgovornosti na DORH. Radilo se o zlostavljanju. Dio kaznenog sudovanja mora izaći iz komforne zone, pa i građanskog, i biti svjesniji svoje odgovornosti u društvu, ne držati se situacija koje olakšavaju posao, nego uhvatiti predmet za gušu, kazao je dalje.

Što se tiče uskočkih predmeta, on smatra da bi trebalo proširiti broj sudova koji se njima bave za još dva: - Jedan na obali, jedan u unutrašnjosti, imam neke ideje, ali da ne uvrijedim druge, i trebalo bi još suziti registar djela koja se sude na županijskim sudovima kao tzv. uskočki predmeti.

Sessa ne smatra da presuda gubi na svojoj poruci javnosti ako se donese veći broj godina od početka postupka. Rekao je i da trajanju postupka mogu pridonijeti suci koji "olako prihvaćaju dokaze, ako su dokazni prijedlozi enormno veliki, ako nisu svi nužni".

Što se tiče percepcije društva o razmjerima korupcije na sudovima, Sessa kaže:

- Nema niti jedne samoregulirajuće profesije koja je izrekla toliko stegovnih mjera i razriješila toliko sudaca kao DSV otkako postoji. Prošle godine je bilo 12 stegovnih djela. Dvoje je razriješeno, čini mi se. Mislim da to nije malo, kazao je i dodao da se, kad se nešto stalno navodi u javnosti kao činjenica, stvara percepcija da je to doista tako: - Da šest mjeseci ljudima govorite da je Zemlja ravna ploča, ona bi za sve postala ravna ploča, kazao je Sessa za N1.