Sud naredio: Uklonite videokamere iz naplatnih kućica na autocesti!

ZAGREB, VELIKA VES - Blagajnici na naplatnim kućicama autoceste Zagreb - Macelj na službenim odorama i dalje imaju džepove s patent-zatvaračima koji su zavareni, a držač kojim se džepovi otvaraju je uklonjen “da ne bi potkradali” poslodavca, francusku tvrtku Egis Road Operation Croatia d.o.o., no videokamere koje ih neumorno i neprekidno snimaju, moraju se ukloniti!

Ništavan pravilnik

Tako je odlučila sutkinja Općinskoga suda u Zagrebu, Morena Šporčić-Beti, koja je nakon ispitivanja svjedoka i očevida na licu mjesta proglasila ništavnim kontroverzni Pravilnik o kontroli rada putem kamera i videonadzornog sustava, donesen u srpnju 2005. godine, nakon čega je uslijedila tužba Radničkog vijeća Egisa.

Poslodavac je bio dužan, istaknula je sutkinja, upoznati sindikalnog povjerenika sa sadržajem Pravilnika, ali on to nije učinio. Sindikalni povjerenik je tada imao pravne ovlasti Radničkog vijeća, koje je tek naknadno formirano, i on je trebao biti upoznat s namjerama poslodavca budući da se radilo o prikupljanju, obrađivanju i korištenju osobnih podataka radnika.

Panoramske ostaju

Ukratko, uvođenje videonadzora onako kako je to napravio poslodavac, protuzakonit je jer se radi o nečemu što je važno za položaj radnika. Poslodavcu ionako ostaje niz kamera na raspolaganju, od onih panoramskih pa do dvije u svakoj traci, i lako se može bez “nesnosne kuglice”, koja im 24-sata visi nad glavama, izvršiti kontrola rada ako se to pokaže nužnim.

No, poslodavac se očito jako boji da ih blagajnici ne bi potkradali pa je još uvijek na snazi Pravilnik prema kojemu si poslodavac uzima ovlast ulaska u vozilo zaposlenika bez naloga, a radi pregleda. Nije bio rijedak slučaj ni skidanja do gola, a blagajnici u naplatne kućice i dalje ne smiju unijeti niti jednu osobnu stvar, pa ni olovku i papir, mobiteli su zabranjeni, a napojnice ili višak novca koji ostave neki od vozača pripadaju poslodavcu.

Sutkinja je osporila i tvrdnju poslodavca da je sve to bilo tako jer su oni novčarska institucija druge kategorije “jer se bave i mjenjačkim poslovima” (mogu naplatiti cestarinu u eurima, ali vratiti ostatak u kunama) budući da nemaju potrebne dozvole od HNB-a, istaknut naziv “mjenjačnica” itd., a i prema zakonu je jasno da u takve institucije obične naplatne kućice ne spadaju, niti mogu spadati.

Dobivena bitka

Kako bilo, blagajnici su dobili jednu bitku u ratu protiv ponižavanja ispod svake mjere od strane stranog poslodavca koji, kako smo doznali, u EU ne primjenjuje istu taktiku. Uostalom, brojna su zanimanja gdje ljudi barataju novcem, ističu radnici, pa nisu takvo što doživjeli. U bankama, kažu, svi imaju džepove.