Brigadir Elvis Burčul, nekadašnji zapovjednik Počasno-zaštitne bojne, zakonito je umirovljen i u tom postupku Ministarstvo obrane i ministar obrane nisu prekršili niti jednu zakonsku odredbu, odlučio je Visoki upravni sud u Zagrebu, koji je u tom slučaju presudu donio u studenome prošle godine. Presuda je pravomoćna i na nju Burčul nema pravo žalbe.
Ova presuda mogla bi imati implikacije i na unutarnje političke odnose u državi. Predsjednik Zoran Milanović više od godinu dan traži da MORH poništi rješenje o Burčulovu umirovljenju i vrati ga na mjesto zapovjednika PZB-a, a dok se to ne dogodi, odbija bilo kakve razgovore o imenovanjima na veleposlaničke i druge pozicije na koja mora dati svoj supotpis. Tako je cijeli državni sustav već više od godinu dana talac slučaja Burčul. Nakon ove presude Milanović više nema argumenata da povratkom Burčula u vojni sustav ucjenjuje Vladu i blokira imenovanja u vojnom i diplomatskom sustavu.
Odlukom ministra obrane Marija Banožića brigadir Elvis Burčul umirovljen je s pravom na otpremninu 19. listopada 2021. Nekoliko dana ranije predsjednik Milanović je na prijedlog načelnika Glavnog stožera admirala Roberta Hranja produžio Burčulu mandat zapovjednika PZB-a do 31. prosinca te godine, ali bez suglasnosti ministra obrane što je protivno Zakonu o obrani. To umirovljenje začetak je sukoba predsjednika Republike s ministrom obrane koji traje do danas i sve je brutalniji.
Otpremnina i mirovina
Iako Milanović javno više od godinu dana traži da se umirovljenje poništi i Burčula vrati na posao, ovome to uopće nije bio plan. Nakon što je dobio rješenje o umirovljenju, Burčul je odmah podnio zahtjev za mirovinom te je uzeo otpremninu. Ona, prema našim informacijama, iznosi između 6600 i 9300 eura. Istovremeno Burčul Upravnom sudu u Zagrebu podnosi tužbu kojom traži poništenje rješenja o prestanku službe.
Kao glavni argument u tužbi navedeno je kako nije bio na listi za izdvajanje te da je njegovo imenovanje potpisao predsjednik RH. No, Burčul u tužbi ne navodi da uz poništenje rješenja o prestanku službe sud donese i odluku da ga vrate na posao. Dakle, Burčul uopće nije želio natrag na čelo Počasno-zaštitne bojne i u Oružane snage, što više od godinu dana traži Milanović. Da je eventualno dobio tužbu, Burčul bi imao moralnu satisfakciju da je protuzakonito umirovljen i temelj za građansku parnicu protiv MORH-a kojom bi mogao tražiti financijsku odštetu.
Dana 2. ožujka 2022. Upravni sud poništio je rješenje Ministarstva obrane te je MORH-u naložio da detaljnije obrazloži Burčulovo izdvajanje iz djelatne vojne službe jer njegova imena nije bilo na tzv. listi za izdvajanje.
Tu presudu Milanović mjesecima koristi kao argument da se Burčul vrati na posao i proziva MORH da ne poštuje odluku suda iako sud to uopće nije presudio jer Burčul to nije ni tražio.
Osim toga, riječ je o nepravomoćnoj odluci suda na koju je MORH uložio žalbu. U njoj se navodi kako je postojao plan izdvajanja za 2021. u kojem se navodi da se sukladno Zakonu o službi u Oružanim snagama zbog potrebe službe mogu dodatno izdvojiti djelatne vojne osobe koje ispunjavaju uvjete za mirovinu. Odredbom tog zakona djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje po sili zakona, između ostalog, i na temelju rješenja ministra u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja. Kako je Burčul ispunio zakonske uvjete za odlazak u mirovinu, ministar Banožić donio je rješenje o njegovu umirovljenju.
Savjetovanje Stožera
U žalbi se također navodi da je predsjednik suprotno zakonu donio odluku o Burčulovu imenovanju te da je u provedbi postupka izdvajanje Burčul bio pozvan u Personalnu upravu Glavnog stožera na savjetovanje kako bi bio upoznat s okolnostima izdvajanja s pravom na mirovinu. Kako saznajemo, Burčul na to savjetovanje nije otišao.
Viši sud zaključuje kako je neosnovano Burčulovo pozivanje na činjenicu da nije naveden na popisu za izdvajanje za Počasnu bojnu budući da je iz dokumentacije jasno da je upoznat s činjenicom da je predviđen za izdvajanje na temelju Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba.