- Ministar Ivan Malenica nastavlja tjerati po svome - forsira povećanje neto plaća prvostupnjskim sucima od samo 300 eura mjesečno, iako su prvostupanjski suci, a ima nas 1.200 i činimo 71 posto ukupnog sudačkog korpusa, taj prijedlog izričito odbili. Ministarstvo nas svojim postupcima doista želi natjerati na obustavu rada i prosvjed upozorenja - kazalo nam je u utorak više prvostupanjskih sudaca.
U srijedu se, naime, ponovo sastaje Radna skupina za izradu izmjena i dopuna Zakona o plaćama sudaca, a nikakvog pomaka u razgovorima između sudačkog ceha i Minstarstva nema.
Razgovori o sudačkim plaćama, ali plaćama službenika na sudovima prvog stupnja na kojima je situacija zbog odljeva kadrova najgora, vode se na dvije razine. Jedna razina je Radna skupina sastavljene od predstavnika sudova svih stupnjeva i predstavnika Ministarstva pravosuđa i uprave koja priprema izmjene i dopune Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika kojim bi se omogućilo da plaće prvostupanjskih sudaca porastu već u travnju ove godine.
To je, naglašavaju iz Ministarstva tek prvi korak na putu reforme sustava sudačkih plaća. Istodobno s aktivnostima Radne skupine, u ponedjeljak je održan "sastanak na vrhu" - predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić sastao se s ministrom Ivanom Malenicom kako bi razgovarali o plaćama prvostupanjskh sudaca,a li i o nizu drugih otvorenih pitanja koja more pravosuđe - sustavno uređenje sudačkih plaća, ali i plaća sudskih službenika, organizaciji rada na sudovima, problemi sa sudskim zgradama.
Međutim suci i ministar Malenica ne mogu se dogovoriti ni oko prvog koraka - koliko bi plaće prvostupanjskih sudaca trebale rasti ovaj tren, u travnju, u prvom valu njihova povećanja. Pokazuju to i oprečna priopćenja koje su s jednog te istog sastanka- ministra Ivana Malenice i predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića održanog u ponedjeljak poslali s Vrhovnoga suda i Ministarstva.
Dok u se priopćenju Vrhovnog suda navodi da je Dobronić od Malenice tražio da se čim prije povise plaće prvostupanjskih sudaca na način da se njihove plaće izjednače s plaćama viših sudskih savjetnika specijalista na Vrhovnom sudu., u priopćenju Ministarstva pravosuđa navodi se nešto sasvim drugo - da će se predloženim izmjenama Zakona o plaćama sudaca urediti da se mjesečna neto plaća prvostupanjskih sudaca od travnja ove godine poveća za 300 eura (osnovica bi porasla 8 posto a koeficijent bi sa sadašnjih 3,55 porastao na 3,99). Ministarstvo ističe da je to tek prvi korak jer će Radna skupina "do kraja godine" predložiti novi sustav sudačkih plaća na način da se uvedu platni razredi, ali povećaju ostale službeničke plaće na prvostupanjskim sudovima.
Suci međutim, kipte od nezadovoljstva zbog rješenja koje nudi Ministarstvo. Podsjećaju da mjesečne bruto plaća savjetnika na Vrhovnom sudu od 1. travnja iznose 3.100 eura, dok je prosječna bruto plaća prvostupanjskih sudaca 2.200 eura. "Kad bismo pristali na povećanje mjesečne neto plaće za 300 eura, prosječna neto plaća suca prvog stupnja iznosila bi nešto više od 14.000 kuna, dok viši sudski savjetnik na Vrhovnom sudu od prvog travnja ima neto plaću od 16.000 do 18.000 kuna ovisno o godinama staža i odbicima", kaže nam sutkinja Općinskog suda u Zagrebu i dodaje:
" Ne može prvostupanjski sudac imati nižu plaću od sudskog savjetnika, jer savjetnici imaju status službenika, pa uz plaću primaju naknadu za prijevoz, regres, božićnicu, otpremnine. Zaboravlja se da mi suci nemamo pravo na nikakve naknade, imamo samo golu plaću. Odgovornost suca je veće od one sudskog savjetnika jer savjetnik, za razliku od suca, ne potpisuje presude i ne odgovara za njih pa nema tu vrstu pritiska i odgovornosti kao sudac.
Uz to sucima je zabranjen honorarni rad, a i one honorare koji su sucima dopušteni ostvaruje uski krug sudačke elite mahom s Vrhovnog suda i viših sudova. Nama, sucima prvog stupnja honorarni poslovi se ne nude, niti bismo ih s obzirom na normu koju imamo i stigli obavljati. Zato tražimo da neto plaća prvostupanjskog suca, već kod ovog povećanja bude barem za peni veća od plaće višeg sudskog savjetnika na Vrhovnom sudu.
Povećanje od 300 eura je uvredljivo ako se ima na umu da nam plaće nisu rasle od 2009., norma nam je povećana, a u međuvremenu smo imali ogroman rast troškova života i inflaciju. Evo sad su dva sata popodne i upravo sam završila rasprave koje imam od jutra, a do kraja radnog vremena, prema normi koju imam, moram napisati tri presude.
Naravno da to neću stići i naravno da ću i danas posao nositi doma. Eto, čujem da je kolegama na zagrebačkom Općinskom prekršajnom sudu danas pao e-sustav i u njemu se cijeli dan nije moglo ništa raditi, a onda je na sud stigla i dojava o bombi pa su svi evakuirani. Dakle, dan u kojem se nije moglo obaviti ništa, ali neće im za taj dan biti umanjena norma. Očajni smo,sve više radimo za sve manje plaće" kaže nam sutkinja zagrebačkog Općinskog suda i pita se: "Kako Vlada ima 400 milijuna eura za uložiti u HEP, a za sudove nemaju"?
Vlada bi, podsjećaju prvostupanjski suci s kojima smo u utorak razgovarali, morala imati na umu još nešto- da su hrvatski suci istodobno i suci EU. Potpisivanjem Povelje o pristupanju EU, Hrvatska se obvezala na osiguravanje neovisnosti sudbenoj vlasti.
"Kako ćemo mi, prvostupanjski suci, a od nas počinje sve, biti neovisni s plaćama nižim i od onih koje imaju sudski savjetnici? Uz to u Radnoj skupini za izmjene i dopune Zakona o plaćama sudaca samo je jedan prvostupanjski sudac. Zamislite, jedan, a na nas otpada 71 posto ukupnog broja sudaca", kaže nam jedan od općinskih sudaca.