Nakon dvotjednog "bijelog štrajka" sudaca i državnih odvjetnika, koji je trajao od 22. siječnja do 2. veljače, suci i Vlada ipak su postigli dogovor. Glavni zahtjev sudaca za indeksacijom plaća (njezino vezivanje za prosječnu plaću isplaćenu u Hrvatskoj) i stupnjevanje plaća zasad nije prihvaćen, ali zato se već ovoga tjedna u javnom savjetovanju trebaju naći izmjene i dopune Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, prema kojem bi prosječno po sucu plaće rasle za malo manje od 300 eura, a dobili bi i materijalna prava.
U paleti materijalnih prava koje bi suci (unatoč tome što nisu službenici, nego dužnosnici) trebali imati su božićnica, uskrsnica, regres, dar za djecu, sistematski pregled i putni trošak. Vlada će se potruditi provesti skraćenu proceduru zakonskih izmjena, a cilj je, kako smo neslužbeno doznali, da se zakonske novine usvoje što prije kako bi suci već u svibnju dobili uvećane plaće.
- Prema dogovoru, Ministarstvo pravosuđa i uprave ovaj bi tjedan trebalo dati u e-savjetovanje izmjene Zakona o plaćama pravosudnih dužnosnika - rekla je na upit što su konkretno suci prošloga tjedna dogovorili s Vladom sutkinja Ivana Bilušić, glasnogovornica Udruge hrvatskih sudaca.
Javno savjetovanje
Naime, da je nakon dva tjedna "bijelog štrajka" i teških riječi koje su bile razmijenjene s vrha izvršne vlasti na račun sudbene i obratno ipak postignut dogovor, saznalo se tek u petak navečer, i to iz kratke objave premijera Andreja Plenkovića na X-u (bivši Twitter).
- Predstavnicima pravosudnih dužnosnika najavili smo upućivanje u javno savjetovanje izmjena Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Nastavljamo ulagati u poboljšanja materijalnog statusa sudaca i državnih odvjetnika te kvalitetnije uvjete rada u pravosuđu - kratko je objavio premijer, uz fotografiju svoje i delegacije Udruge hrvatskih sudaca.
- Na sastanku je dogovoreno povećanje osnovice za 11,5 posto, s time da početak primjene ovisi o tome kada će zakon biti usvojen u Saboru.
Nadalje, dogovoreno je povećanje koeficijenata za suce županijskih sudova s 4,55 na 5,00, kao i usklađivanje koeficijenata predsjednika prvostupanjskih i drugostupanjskih sudaca u skladu s porastom koeficijenata na prvom i drugom stupnju. Vlada je ponudila i materijalna prava, s time da će se ista u prijedlogu izmjena zakona detaljno urediti - rekla je sutkinja Bilušić i dodala da je "za konačno uređenje, nakon izbora, ostavljeno pitanje indeksacije plaća, stupnjevanje, te ostala pitanja koja sada nisu dogovorena".
Suci su, podsjetimo, prvo ozbiljnije povećanje plaća izborili prošle godine, i to nakon "bijelog štrajka". Tada su u fokusu bili suci prvog stupnja čije su plaće bile sramotno niske, oko 10.000 kuna. Njima su nakon štrajka i najviše porasle plaće, i to za oko 500 eura neto, a tada je bilo dogovoreno i da će se do kraja 2023. godine donijeti novi Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, u sklopu kojeg će se provesti indeksacija plaća i njihovo stupnjevanje.
Povećanje od 300 eura plus materijalna prava
Suci su isticali da oni tek s ovako postavljenim zakonom o plaćama, prema kojem njihova primanja ne ovise o volji aktualne Vlade, nego o prosječnoj plaći u zemlji, mogu biti neovisni. Drugi bitan zahtjev odnosio se na stupnjevanje, što je posebno važno u prvom stupnju.
Prema sadašnjem zakonu, svi suci prvog stupnja imaju istu plaću, neovisno o tome koliko imaju staža i koliko su složeni predmeti na kojima rade. Sudac može biti bolje plaćen jedino ako bude imenovan na viši sud, što je nepravedno i nemotivirajuće. Počelo se ozbiljno razgovarati o tome da se u prvom stupnju uvede nekoliko stupnjeva, odnosno platnih razreda, ali je sve ostalo na načelnom dogovoru.
Do listopada prošle godine radna skupina za izradu novog zakona sastala se jednom, i to na inicijativu sudaca, ali predstavnici resornog ministarstva nisu imali mandat za izradu konkretnih rješenja. Tada je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica otvoreno rekao sucima da se zakon o njihovim plaćama odgađa jer se najprije moraju riješiti plaće u državnim i javnim službama, što obuhvaća oko 200.000 osoba, a da se sudačke plaće odgađaju za drugo tromjesečje 2024. godine.
Budući da je Vlada prekršila obećanje da će do kraja 2023. biti sustavno riješeno pitanje sudačkih plaća, suci su početkom godine zaprijetili "bijelim štrajkom". Vlada se postavila vrlo tvrdo, a premijer im je više puta poručivao da ucjenama neće postići ništa. Nudila su im se materijalna prava, a pozicije Vlade u javnosti su se objašnjavale uz iznošenje podataka kako bi ukupno povećanje sudačkih primanja u godinu dana (uračunavši i ponuđena materijalna prava u iznosu od oko 110 eura) iznosilo malo manje od 700 eura.
Na kraju su suci i državni odvjetnici koji su u međuvremenu formirali Udrugu državnoodvjetničkih dužnosnika proveli dva tjedna radeći samo na hitnim predmetima, da bi potom ponovo sjeli za stol s predstavnicima izvršne vlasti i povrh ranije ponuđenih božićnica, regresa, dara za djecu i drugih materijalni prava dobili još gotovo 300 eura "po glavi".