Još ćemo se načekati do novog Dinamova stadiona jer osim što kasni potpisivanje sporazuma između Grada Zagreba, Vlade i Crkve oko zemljišta u Maksimiru, također se zakomplicirao i oduljio natječaj za izradu glavnog i izvedbenog projekta rekonstrukcije stadiona u Kranjčevićevoj, koji je preduvjet za gradnju glavnog stadiona.
No, iz Ministarstva graditeljstva jučer doznajemo kako bi sporazum ipak trebao biti potpisan do kraja ovog mjeseca. Iako je sporazum između tri strane već navodno trebao biti potpisan, iz izvora bliskog Crkvi doznajemo kako se situacija nije daleko odmakla te da Crkva i dalje, kao i proteklih godina, nastavlja postupke za povrat zemljišta.
Na upit Gradu Zagrebu gdje je zapelo oko sporazuma, dobili smo kratak odgovor:
"Sporazumne strane su u kontaktu oko utvrđivanja datuma potpisivanja sporazuma".
U dodatnom odgovoru iz Grada poručuju kako se "završetak izrade studije izvodljivosti za stadion Maksimir, koja je podloga za program javno urbanističko arhitektonskog natječaja, očekuje se tijekom svibnja, nakon čega će, u drugoj polovici godine, biti raspisan javni natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja stadiona.
Crkveni krugovi
Prema nekim neslužbenim informacijama, to bi se trebao uskoro dogoditi, a u Ministarstvu graditeljstva uvjeravaju da će biti do kraja mjeseca. Iz crkvenih krugova, pak, čujemo da su postupci i dalje u tijeku te da još ništa konkretno nije dogovoreno.
Da bi se stadion u Maksimiru počeo graditi, prvo mora biti završena rekonstrukcija stadiona u Kranjčevićevoj. Inače, na natječaju za izradu glavnog i izvedbenog projekta rekonstrukcije stadiona u Kranjčevićevoj pobijedila je tvrtka Sirrah iz Osijeka, a drugi ponuđač, zagrebački Arhitektonski fakultet i tvrtka ING4Studio d.o.o., uložili su, pak, žalbu Državnoj komisiji za kontrolu javne nabave. Međutim, DKOM je odlučio da je žalba fakulteta neosnovana i potvrdio je natječaj, odnosno usvojen je projekt tvrtke Sirrah i više nema prepreka za sljedeći korak - natječaj o izvođaču radova i javnoj nabavi.
Početak gradnje Dinamova stadiona još je ipak daleko jer ovisi o stadionu u Kranjčevićevoj. Plan Dinama, ali i Grada bio je da se prvo rekonstruira stadion u Kranjčevićevoj te da potom počne rušenje starog i gradnja novog Maksimira. Kranjčevićeva bi, prema projektu Sirraha, imala oko 12.000 mjesta i sva bi bila natkrivena. Grad je lani najavio da će radovi početi do kraja 2023. godine, no to se još nije dogodilo.
Iz Grada su stoga sada pojasnili:
"Grad Zagreb je 14. prosinca 2023. donio Odluku o odabiru projektanta u predmetu nabave Izrada glavnog i izvedbenog projekta rekonstrukcije stadiona NK Zagreb u Kranjčevićevoj te je u tijeku postupak ugovaranja projektanata za izradu projektne dokumentacije sukladno Odluci o odabiru od 14. prosinca 2023. Po izradi glavnog projekta planira se ishođenje građevinske dozvole te pokretanje otvorenog postupka javne nabave za izvođenje radova rekonstrukcije stadiona. Ovisno o trajanju postupka javne nabave, uslijedit će sklapanje ugovora sa izvođačem radova te početak radova. Rok izvođenja radova rekonstrukcije je 15 mjeseci od dana uvođenja izvođača u posao."
Nove crkve
Krajem prošle godine Jutarnji je list, naime, pisao da je dogovor da će Grad Zagreb dati pet zemljišta u svom vlasništvu, četiri privatna zemljišta i jedno u mješovitom vlasništvu između Grada i privatnih vlasnika. Država će zatim Gradu zauzvrat dati pet državnih građevinskih zemljišta, a financijski će obeštetiti i privatne vlasnike, te bi tako sav financijski teret bio na Vladi jer država je ta koja je odgovorna za obeštećenje nacionalizirane imovine. Lokacije na kojima bi se trebale graditi nove crkve već su u GUP-u upisane kao one na kojima se mogu graditi vjerski objekti, a nakon što se potpišu svi potrebni sporazumi i osiguraju zemljišta, Zagrebačka nadbiskupija moći će graditi nove crkve, i to u Botincu, Svetoj Klari/Podbrežju, Jakuševcu, Blatu, Sopnici-Jelkovec, Sesvetskim Selima, Sesvetskom Kraljevcu, Kajzerici, Španskom zapad i Trnjanskoj Savici. Nakon te operacije skinut će se zabilježbe sa zemljišta na kojem je maksimirski stadion i Grad bi imao čisto vlasništvo nad cijelim zemljištem od 300 tisuća četvornih metara, na kojem bi se trebao graditi novi maksimirski stadion i komercijalni sadržaji.
Vlada je, podsjetimo, u srpnju ove godine donijela odluku kojom se, među ostalim, Maksimir proglasio sportskom građevinom od nacionalnog interesa i odlučila je pomoći u realizaciji projekta gradnje novog stadiona, koji će se najvjerojatnije graditi privatnim kapitalom uz dugogodišnju koncesiju. Stadion je sagrađen na zemljištu koje je bez naknade Zagrebačkoj nadbiskupiji oduzela tadašnja vlast Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Zemljište na kojem je sam stadion darovano je Gradu 1996. godine.