Iako je Vlada mogla uredbom ograničiti cijene goriva do kraja ove godine, odlučila je to učiniti na mjesec dana, što znači da u Banskim dvorima računaju na smirivanje cijena na svjetskom tržištu. No, energetski stručnjaci s kojima smo danas razgovarali o Vladinu fiksiranju cijena benzina i dizela procjenjuju kako bi spomenuta uredba mogla biti produljena i nakon roka od mjesec dana.
- Ne očekujem do kraja godine smirivanje cijena naftnih derivata na svjetskom tržištu jer sve ukazuje da postoji snažan rast potražnje i manjak ponude - procjenjuje Stevo Kolundžić, energetski stručnjak i bivši zamjenik predsjednika Uprave Ine, koji nam je izrazio uvjerenje kako fiksiranje cijena naftnih derivata ne bi trebalo predstavljati udar na poslovanje Ine, naše najveće kompanije.
Ina je, podsjetimo, prošlu korona godinu završila s padom prihoda od 34 posto u odnosu na 2019. i gubitkom od 638 milijuna kuna, što je za 230 posto slabiji rezultat u odnosu na prethodnu godinu. Još jedna loša poslovna godina za Inu itekako bi se odrazila i na državni proračun čiji je Ina jedan od najvećih platiša.
- Mislim da za Inu i MOL ograničavanje cijena naftnih derivata ne bi trebalo predstavljati velik udar na poslovanje, iako je uvijek vrlo teško procjenjivati financijske učinke konkretnih odluka na poslovanje kompanija. Naime, velika je razlika između kompanija koje imaju vlastite izvore nafte i plina, vlastitu preradu i veleprodaju, i kompanija koje se bave samo prodajom.
Ini i MOL-u lakše
Lanci maloprodaje naftnih derivata koji su prisiljeni koristiti usluge veleprodaje, koja je na neki način posrednik između proizvođača i maloprodaje, dodatno su opterećeni rastom cijena jer ovise o veleprodajnim cijenama. Znači, na našem tržištu puno će se lakše s ovom Vladinom uredbom nositi Ina i MOL, koji imaju i proizvodnju i veleprodaju, nego Petrol - komentira Kolundžić. Upozorava kako se na domaćem tržištu naftnih derivata ne mogu očekivati drugačiji trendovi od onih na međunarodnom tržištu na kojem, ističe, nisu u izgledu faktori koji bi mogli povećati ponudu i tako smanjiti pritisak na cijene.
- U tom kontekstu treba promatrati i moguća daljnja kretanja na domaćem tržištu - ocijenio je Kolundžić.
I Želimir Šikonja, bivši direktor istraživanja i proizvodnje u Ini, sklon je procjeni da ograničavanje cijena naftnih derivata na mjesec dana neće biti dovoljno kako bi se spriječio daljnji rast cijena goriva.
- Iako se informacije i procjene o globalnim cijenama naftnih derivata mijenjaju iz dana u dan, pa se mogu vidjeti i predviđanja kako će pritisak na cijene do kraja godine oslabjeti, vjerojatnijim se čini da će Vlada nakon isteka ove uredbe morati posegnuti za njezinim produljenjem. Ostaju i opcije smanjenja trošarina i PDV-a na naftne derivate ili jednoga od ta dva nameta, što se, prema izjavama iz Vlade, zasad ne razmatra - rekao nam je Šikonja.
Sankcije države
Ina je u povodu Vladine uredbe o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata priopćila kako će u potpunosti poštivati odluku Vlade te da ispituje sve posljedice na poslovanje koje Uredba nosi sa sobom. Podsjetimo, za trgovce naftnim derivatima ograničavanje cijena na domaćim tržištima predstavlja vjerojatni gubitak u poslovanju jer naftu i naftne derivate nabavljaju na inozemnim tržištima koja bilježe rast cijena.
Lukoil Croatia d.o.o. poručio nam je kako će "svakako biti financijskih posljedica Vladine uredbe o najvišim cijenama goriva na njihovo poslovanje".
- Financijske posljedice posebno su izgledne ako cijene nafte i naftnih derivate na svjetskom i mediteranskom tržištu budu i dalje rasle. Svaki novi rast nabavnih cijena naftnih derivata na domaćem tržištu povećat će novonastale dubioze - kažu u Lukoilu.
Očekuje se da će Narodne novine danas objaviti Vladinu uredbu o utvrđivanju najviših cijena benzina od 11 kuna i deset lipa te dizela od 11 kuna za litru, čime će ograničenje stupiti na snagu s trajanjem do 16. studenoga ove godine.
Tijekom petka, prema podacima portala cijenegoriva.info, trgovci, očekivano, nisu snižavali cijene na najavljeni maksimum koji je utvrdila Vlada, tako da se benzin eurosuper 95 prodavao u rasponu od 11,26 do 11,61 kunu, a eurodizel u rasponu od 11,26 do 11,66 kuna za litru.
Ako i nakon Vladine uredbe trgovci ustraju na postojećim cijenama goriva ili odrede cijene više od onih u uredbi, zapriječena im je kazna do 500 tisuća kuna za tvrtku i 50 tisuća kuna za direktora tvrtke.
Prema Zakonu o naftnim derivatima, Vlada ima mogućnost zabraniti rad trgovcu koji odbija uskladiti cijene s Vladinim odlukama.