Zbog izvanrednih okolnosti u obrazovanju posljednje dvije godine svi bi fakulteti trebali na prvoj godini uvesti dodatne programe na kojima bi se "popunile rupe" koje su u znanju prouzročili štrajk i epidemija, smatra Josip Burušić, voditelj Centra za istraživanje znanja, obrazovanja i ljudskog kapitala na Institutu Ivo Pilar.
- Djeca su žrtve ovih otežanih okolnosti i neki dodatni testovi i ispitivanja neće dati dobar rezultat. Mislim da bismo to trebali uzimati u obzir i na Medicinskom fakultetu te upisati i one koji nisu uspjeli prijeći prag - smatra Burušić.
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet za neke svoje programe nema klasične prijemne ispite, nego neke vrste specifičnih provjera, poput jezičnih za logopediju, ali njihov prodekan za studije i studente Ante Bilić-Prcić kaže kako ovo što se dogodilo na Medicinskom fakultetu nije neočekivano s obzirom na sva događanja u posljednje dvije godine.
- To je porazna činjenica i indikator da nešto ne štima u obrazovnom sustavu. Riječ je o izgubljenoj generaciji. I mi smo imali probleme na studiju jer već godinu i pol glumimo normalnost, a situacija je zbilja nenormalna.
U kratkom vremenu smo se morali prebaciti s predavanja uživo na online nastavu, pa smo preko noći postali producenti, montažeri, predavači dok je u SAD-u ta priprema trajala mjesecima i tamo imaju poseban odjel koji se bavi produkcijom medijskih sadržaja za online nastavu - kaže prodekan Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.
Dodaje kako su posljednje dvije godine bile prilično izazovne, a da je situacija na Medicinskom fakultetu prilično indikativna za zaključiti da srednjoškolci nisu stekli dovoljnu razinu znanja.
- Kod nas na fakultetu studenti nisu mogli imati vježbe na klinikama, nije bilo nastave po bolnicama, zatvorima, socijalnim ustanovama... To je nenadoknadivo. Ne smijemo zabijati glavu u pijesak kao nojevi i da ništa ne napravimo.
Treba nam šira društvena akcija, ne samo nas prosvjetara jer to su sve dobra djeca koja su se u ovakvim uvjetima namučila da bi savladala sadržaje. Uložili su i do 40 posto više vremena da savladaju ishode učenja - kaže Bilić-Prcić. Dodaje i kako bi trebalo zbog poplave odlikaša u osnovnim školama uvesti malu maturu jer bi to pomoglo da se u srednje škole upisuju svi pod jednakim uvjetima.
- Tu je i problem nagomilavanja studijskih programa. Sama mogućnost da učenik može izabrati 10 programa nagomilava broj prijava za određene studijske programe, pa to dovodi kandidate u zabludu jer svugdje moraju proći i zadovoljiti te kriterije. Mislim da bi se taj broj mogao smanjiti na pet - zaključuje Bilić-Prcić.