Što sve Beroš planira: Kreće revizija liste lijekova, a pročešljat će se i lista osiguranika

U Ministarstvu zdravstva naglašavaju kako nisu točne tvrdnje da nije pripremljen nikakav plan ušteda i navode kako postoji niz mjera, a usmjerene su na financijsku stabilizaciju i strukturalne reforme.

Beroševi suradnici nam još kažu da se jučer tijekom dana, koliko znaju, njihov ministar čuo s premijerom Andrejem Plenkovićem i da je njihov odnos "uobičajen".

Plenković bi mogao idući tjedan dobiti na stol popis svih mjera koje se razmatraju u Ministarstvu zdravstva. Tu su mjere na prihodovnoj strani, ali i cijeli niz poteza koji bi trebali pridonijeti uštedama u cijelom sustavu.

Neke od njih su revizija liste lijekova, posebno onih skupih. Zatim bi se išlo u reviziju liste osiguranika HZZO o čemu je govora bilo i na saborskom Odboru za zdravstvo kada se ministar financija Marić pitao kako mogu biti korisnici hrvatskog zdravstvenog sustava oni građani kojima je Dublin po svemu bolji, osim kada trebaju ići kod liječnika jer im je tada bolji Zagreb.

I prema planiranim potezima Ministarstva zdravstva očigledno je krajnje vrijeme da se pročešlja lista osiguranika i stavi u pravi omjer s onima koji uplaćuju u zdravstvo.

Tu je i delimitacija najvišeg iznosa u sudjelovanju troška zdravstvene zaštite, išlo bi se u reviziju potrošnje lijekova u bolnicama, a pritom bi se uvela i kontrola potrošnje lijekova u bolnicama. Mjera koja se priprema, a trebala bi pridonijeti učinkovitijem i jeftinijem sustavu javnog zdravstva, odnosi se na uspostavu sustava prema ishodima liječenja i poticanje kliničkih ispitivanja.

Jedan od bitnih elemenata o kojemu se često govori, i bilo je pokušaja da se provede, odnosi se na ujedinjenu javnu nabavu. Ministarstvo ima, kako nam tvrde, i plan rješavanja problematike isplate prekovremenih radnih sati, ali isto tako i program za njihovu kontrolu kako bi se spriječile zloupotrebe.

Jedan od krupnijih zahvata koji je također u planu odnosi se na revidiranje cijele mreže javnozdravstvenih službi, a to bi uključilo i funkcionalnu integraciju bolnica. Pitanje egzistiranja bolnica na udaljenostima od 50 kilometara, i to s istim specijalnostima, često se postavlja, ali ga nitko ne rješava. Prije je izgovor bio otpor lokalnih vlasti (najčešće su županije osnivači bolnica), a sada se čak niti ne govori zašto je tako.

U Beroševu Ministarstvu stanje planiraju popraviti i povećanjem preventivnih aktivnosti, ali i posezanjem za sredstvima iz fondova EU, posebno kod planiranja kadrova i specijalizacija.