- Ono što sam obećao u predizbornoj kampanji, to sam i ostvario - kaže Dario Hrebak, bjelovarski gradonačelnik i šef HSLS-a, te HDZ-ov koalicijski partner, komentirajući upravo usvojeni novi Zakon o proračunu prema kojem će gradonačelnici, načelnici i župani ubuduće osobno biti kažnjeni novčanom kaznom do 50 tisuća kuna ako na svojim internetskim stranicama ne objave sve troškove. Iako je obaveza da lokalni čelnici prikazuju troškove bila uvedena i ranijim zakonskim odredbama, do sada se nisu spominjale kazne, niti detalji tih objava, pa je HSLS-ov amandman na ovaj Zakon, zapravo, bio ključan kad je riječ o uvođenju transparentnosti. Prema tom amandmanu, naime, svi lokalni čelnici morat će ubuduće detaljno navesti na što su trošili proračunski novac, te objaviti svaki račun kome su što platili, datum računa, naziv tvrtke, OIB...
- Na taj način, kaže Hrebak, uvodi se puna transparentnost kakvu su još prije par godina uveli u Bjelovaru, te se smanjuje mogućnost da pojedini čelnici zlorabe određene generalne zakonske odredbe.
Ima li nešto iz vašeg amandmana što nije prošlo?
- Kazne od 50 tisuća su nešto što je kroz medije ispalo najvažnije, no važno je da je rezultat ovog Zakona i amandmana to da će svi lokalni čelnici morati građanima podnositi račun kako troše njihov novac. To je, usudit ću se reći, najsnažniji korak u prevenciji korupcije do sada jer će sve biti dostupno medijima, građanima, udrugama i snažna poruka: imate pravo znati kako se troši vaš novac. Amandman je usuglašen, neke smo stvari poboljšavali, ali na kraju je prihvaćen u cjelini kako je dogovoreno.
Predložili ste na početku da kazna bude 100 tisuća kuna, zašto je smanjena?
- Ključna je stvar da postoji osobna odgovornost svakog načelnika, gradonačelnika ili župana, a novčana kazna za odgovornu osobu upravo to pokazuje, to je bit - nije odgovorna samo institucija, grad ili općina, nego i osoba. Iznos je usklađen s drugim zakonima i odredbama, odnosno kaznama i složit ćete se, 50.000 kuna više je od simbolične kazne, nije baš "sitniš za kavu". Više nego dovoljno da oni koji nisu voljni pokazati račune građanima imaju konkretnu posljedicu za takvo ponašanje.
Uvođenje transparentnosti bio je vaš uvjet za potporu HDZ-u. Da amandman nije prošao, što biste napravili, biste li napustili koaliciju?
- Bilo bi besmisleno sudjelovati u vlasti, a ne isporučiti dio svog programa, političke agende koju mi Liberali zastupamo. Zato smo i dali potporu Andreju Plenkoviću da sastavi Vladu - a zauzvrat dobili priliku da ono što vidimo kao dobro za Hrvatsku provedemo, da ono što smo obećali svojim biračima stvarno i napravimo. Vlast radi vlasti same me ne zanima, nego vlast vidim kao alat, priliku da napravimo ono što vidimo ispravnim i korisnim za Hrvatsku. Liberali nisu tražili ministre, javna ili državna poduzeća kao uvjet za podršku Vladi - nego vrlo konkretnu, higijensku mjeru za hrvatsku politiku - da političari moraju pokazati kako troše porezni novac, novac koji radni ljudi zarađuju. Vjerujem da su takve konkretne stvari jedini način da vratimo povjerenje u politiku.
Mnogi su, zbog HDZ-a, bili skeptični da ćete ispuniti to svoje predizborno obećanje. Kako su tekli ti razgovori s njima, ali i ministrom Marićem oko amandmana, je li bilo problema?
- U pravu ste, mnogi ne samo da su bili skeptični, nego su i otvoreno ismijavali našu namjeru da uvedemo transparentnost. Suradnja s ministrom Marićem i inače je više nego dobra, imamo kvalitetnu komunikaciju i tako je i bilo i prilikom pripreme ovog amandmana, bio je zainteresiran da se to kvalitetno pripremi i provede. Na isti način mi podržavamo napore ministra Marića da smanji poreznu presiju što je vidljivo u rasterećenju rada i poreznim izmjenama koje provodi zadnjih godina, ali i način na koji upravlja proračunom. Da nije bilo pandemije i neplaniranih troškova vezanih uz covid, danas bismo smanjili javni dug na otprilike 60% BDP-a, a to je važno ne samo za financijsku održivost proračuna, nego i cijenu kapitala, kredita neophodnih za investicije, za naše poduzetnike.
Navodno je zbog vašeg amandmana bilo dosta otpora od strane lokalnih čelnika, od kojih su neki i saborski zastupnici vladajućih. Što su vam HDZ-ovci u Saboru rekli, kakve su bile njihove reakcije?
- Istina, bilo je svakakvih reakcija - od pozitivnih iz oporbe koji su uvidjeli da je ovo kvalitetan iskorak, do toga da su mi neki zamjerili da sve lokalne čelnike, a i ja sam jedan od njih, proglašavam lopovima. Iako politika danas obiluje teškim riječima i etiketiranjem koje često zamagli sadržaj, nikoga unaprijed ne proglašavam lopovom. Ali da ovaj zakon danas nameće odgovornost političara, to je istina i jasno je da postoje oni koji bi to rado izbjegli. No, prilika je da kažem da ja odgovaram građanima, a ne drugim zastupnicima - građani su me izabrali, a ovo je bilo moje obećanje i ovim Zakonom Hrvatska je danas za jednu stepenicu uređenija država.
I oporba je zadovoljna zbog većeg uvođenja transparentnosti, no neki su zamjerili to što će sadržaj objave tih podataka određivati ministar Marić naputkom. Je li i to trebalo preciznije definirati, zakonom, a ne naputkom?
- Sve one ključne, najvažnije stvari su jasno definirane u Zakonu - od OIB-a do naziva tvrtki s kojima gradovi i općine posluju, iznosi, sve ono što vjerujem da građani trebaju znati - što se plaća, koliko i za što se plaća novcem poreznih obveznika. Naputak je tehnički i provedbeni i uobičajeno je da to tako bude.
Usvojene su i izmjene Zakona o HGK oko čega je bilo dosta prijepora. Jedna od kritika oporbe je -zašto obavezna članarina nije odmah ukinuta za sve?
- Nakon 30 godina HGK je doživjela istinsku reformu i morat će se prilagoditi tržištu, dijeliti kruh s onima koje zastupa - poduzetnicima. Više od 96% tvrtki više neće morati plaćati članarinu, ona više nije obvezna za njih i HGK će se morati potruditi da poduzetnicima bude korisna, morat će se ponašati po tržišnim osnovama, prepolovit će se broj zaposlenih, itd. Najlakše je nešto ukinuti, no postoji i niz korisnih i potrebnih funkcija koje Komora obavlja, poput recimo Arbitražnog suda pri HGK koja rješava sporove i rasterećuje pravosuđe. No to će dalje financirati velike tvrtke poput INE, Atlantica, Podravke, a ne mali poduzetnici... I sve druge države imaju svoje komore i postoji niz dobrih razloga zašto one postoje. Zanima me korisna reforma, a ne destrukcija.
U srijedu je u Saboru bilo prilično burno zbog rasprave oko covid potvrda, i vi ste dobili dvije opomene zbog sukoba s mostovcima. Kakav je vaš stav oko prijedloga da se odluke kojima se ograničavaju ljudska prava za vrijeme pandemije, što je izvanredno stanje, moraju donositi dvotrećinskom većinom u Saboru? Sandra Benčić je, naime, najavila da odluka o covid-potvrdama ide na Ustavni sud jer joj je sporan način donošenja takve odluke.
- Legitimno je od zastupnika i stranaka da zakone i odluke šalju na Ustavni sud, on zato i postoji. Međutim, imamo situaciju koju nitko nije mogao planirati, pandemiju koja već par godina remeti ustaljeni način življenja. Točno je da se neke slobode ograničavaju i meni kao liberalu to nije najdraže, međutim izbor koji imamo je između neugodnog i katastrofalnog. Neugodno je stavljati maske, ograničavati kretanje, okupljanje, testirati se, no s druge strane imamo potencijalno preopterećenje zdravstvenog sustava, čak i pucanje i posljedice toga vjerujem bi bile drastične, pogubne za mnoge naše sugrađane. Isto tako, nekakav novi "lockdown" koji bi paralizirao dio ekonomije također više nije opcija jer ministar Marić nema skrivenu pećinu u kojoj čuva zlato i novac. Zato mislim da - kada pogledamo širu sliku - dobro balansiramo u nepredvidim uvjetima. Hrvatska ima jedan od najliberalnijih pristupa, pogledajte Austriju, Njemačku i neke druge zemlje.