Pelješki most je "otvoren" u "visokoj roh - bau" fazi, pa je za naslutiti da će se za otprilike godinu dana, kada i pristupne ceste budu gotove, do krajnjeg juga Hrvatske stizati mimo Neuma, dosadnih čekanja i provjera na graničnim prijelazima, piše Slobodna Dalmacija.
Konstatiramo da se jedan veliki i za Hrvatsku iznimno značajni infrastrukturni projekt, privodi kraju. A, što je s ostalima?
Autocesta do Dubrovnika
Prvi je autocesta do Dubrovnika. Planira se gradnja od postojećeg čvora Metković do Osojnika. Prije toga, radilo bi se na brzoj cesti od Zračne luke Dubrovnik do Dubrovnika i spoja s Osojnikom, kako bi Grad konačno bio najbolje povezan i sa Čilipima i sa autocestom do doline Neretve, no sve je još na dugom štapu.
Prema nekim izračunima, osamdeset kilometara autoceste od Ploča do Dubrovnika stajalo bi oko 732 milijuna eura. Trasa kojom bi "šišala" autocesta, još nije (skroz) sigurna, jer se radi o iznimno zahtijevnom terenu. Godine 2009., govorilo se o predviđenih 30 objekata duž buduće autoceste ili preciznije: deset vijadukata, devet tunela i osam podvožnjaka. Posebno kompliciranom ocijenjena je gradnja prometnice od čvora Karamatići do Pelješca kroz dolinu Neretve kao zaštićeno prirodno područje. Susjedna BiH počela je u međuvremenu graditi dio Vc koridora od Počitelja do granice s Crnom Gorom kroz Popovo polje. I sad bi sve to trebalo prometno "svezati".
Obilaznice Splita i Omiša
Izgraditi Pelješki most i autocestu do Dubrovnika ne znači riješiti se gužvi u špici sezone, jer one se događaju samo i uvijek na jednom te istom potezu: između Trogira, Splita i Omiša. Tu je u srpnju i kolovozu strašan krkljanac. I to je, uz zagrebačko Lučko, prometno najfrekventniji dio Hrvatske, s tim da se Lučko stalno rasterećuje dodavanjem novih traka, ulaza i izlaza s autoceste, a konkretno između Splita i Omiša, (još) se ne događa ništa.
Obilaznice Splita i Omiša, kojima bi se "razbilo čepove" na Jadranskoj magistrali u ljetnim mjesecima, stajat će nas više od milijarde kuna, a tunel Kozjak, koji je dio te prometne priče koja je uzročno - posljedično vezana u splitskom prstenu od Trogira do Solina, Klisa i Omiša, "piza" milijardu kuna. Realno je da bi u dogledno vrijeme mogla biti gotovi omiška obilaznica i tunel kroz Kozjak, a brza cesta Split - Omiš i dalje je sanak pusti.
Tunel Učka
Puno izglednija je izgradnja druge cijevi tunela Učka. Radovi su već počeli, a kad se dovrše, a hoće, Istra će biti savršeno prometno povezana što za njen turizam, kojeg čine najviše autogosti, znači sve. Nije čudno da i u okolnostima pandemije, ta županija bilježi sjajne turističke rezultate, naročito posljednjih dana otkada je Istarski ipsilon zaživio u punom profilu. Izgradnja druge tunelske cijevi kroz Učku, samo je točka na "i" desetljećima dugih napora da Istra, kao naša najbogatija regija, uhvati korak sa svojim susjedima koji su daleko prije nas izgradili mreže autocesta. Riječ je o investiciji vrijednoj gotovo 1,5 milijardi kuna jer će se, osim na izgradnje tunelske cijevi, graditi vijadukti, podvožnjaci, nadvožnjaci i odmorišta.
Nedavno je naš "Končar" izradio supermoderni elektromotorni vlak. Ne vozi tako brzo kao kineski, no 160 kilometara na sat, koliko može "potegnuti", sasvim je dovoljno da bi se na cilj stiglo sigurno i na vrijeme. Tragedija je da je kolovođa na liniji Rijeka – Permani – Rijeka, gas dodavao samo do 45 km/h, jer zastarjela pruga više ne može podnijeti.
Nizinska pruga
Dovršetak projekta Nizinska pruga, uključio bi izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani, duge trideset kilometara, a stajao bi dvije milijarde kuna. Modernizacija željezničke dionice Oštarije – Škrljevo "piza" 7,5 milijardi kuna, a uključuje rekonstrukciju 114 km duge pruge. Kao dio istoga projekta, obnavljala bi se i pruga M202 Zagreb GK – Rijeka, potez između Karlovca i Oštarija, što bi stajalo tri milijarde kuna. Naravno, u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, računaju (i) na europska sredstva.
Željeznička infrastruktura, koja je u Hrvatskoj na razini one iz sredine dvadesetog stoljeća, bitna je zbog povezivanja sa zračnim i trajektnim luka Zadra i Splita, kao i s transportnom lukom Gaženica. Splićanima je prioritet povezivanje brzom prigradskom željeznicom Istočne obale i aerodroma u Kaštelima, te izgradnja intermodalnog čvora novoga glavnog kolodvora Kopilica.
Obilaznica Novi Vinodolski
A, da Splićani ne bi vozili gotovo do Karlovca, a da bi se autocestom spustili do Rijeke, izuzetno je važna i izgradnja obilaznice Novog Vinodolskog. Ona bi se gradila u sklopu projekta izgradnje autoceste na dionici Križišće – Žuta Lokva, pa bi se iz Dalmacije do Trsta stizalo barem pola sata brže. No o tom potom. Sve je ovo još mrtvo slovo na papiru.