Što Hrvatski misle o zabrani rada nedjeljom? I HDZ i SDP je ‘za‘, no visokoobrazovani ne žele ostati bez kupovine

U fokusu javnosti ponovno se našlo pitanje o zabrani rada nedjeljom, a Dnevnik Nove TV u ekskluzivnom istraživanju donosi – kako o radu nedjeljom razmišljaju građani Hrvatske.

Tako velika većina kaže DA, odnosno njih 70 posto podržava zabranu rada nedjeljom. 27 posto nije za zabranu. A 3 posto nema još kreirano mišljenje. Sve generacije složne su u tom stavu, u manjoj ili većoj mjeri.

Međutim, najveći udio građana za zabranu je unutar dobne granice od 45 do 60 godina.

Kad je ova tema u pitanju - nema razlika u razmišljanju između muškaraca i žena, ali ima u odnosu na stupanj obrazovanja. Drugim riječima, što je viši stupanj obrazovanja, to je manja podrška zabrani. A primjetna je i manja podrška zabrani u gradovima u odnosu na selo.

Uzrok se može tražiti i u užurbanom načinu života visoko obrazovanih ljudi u gradovima koji svoje kućne obveze učestalo obavljaju nedjeljom, pa tako i velike kupovine i bez njih, gledajući prema ovom istraživanju, ne žele – ostati.

Iz političkog kuta gledano, birači Domovinskog pokreta predvode listu zagovornika zabrane rada nedjeljom. To znači sljedeće - od svih koji su glasovali za Domovinski pokret na posljednjim izborima, čak 80 posto je ZA. Od onih koji su svoj glas dali Mostu 77 posto je za zabranu. Slijede birači HDZ-a, njih 76 posto je za zabranu. Zatim SDP-a, njih 67 posto i na kraju su ispitanici čija je opcija Možemo s najmanjom podrškom zabrani – 32 posto.

Na pitanje odobravaju li priziv rada nedjeljom, 32 posto je odgovorilo da bi baš svatko trebao imati pravo odbiti rad nedjeljom. Da, ali esencijalna zanimanja (poput hitnih službi) ne bi smjela imati to pravo. Većina građana je ovog stava, konkretno 55 posto.

Kako nitko ne bi trebao imati pravo odbiti rad nedjeljom – misli 10 posto odrasle populacije Hrvatske. O ovoj temi izgrađen stav nema 3 posto građana.

Kad se govori o radu nedjeljom, pitanje je naravno i satnica. Samo 2 posto nije za povećanje, a čak 94 posto građana jest! Visina povećanja varira od 10 posto do više od 100 posto povećanja. Ipak, u najvećoj mjeri građani su za povećanje satnice za 50%, njih čak 39 posto, dok tek nešto manje od toga zagovara i 100 postotno povećanje.

Najveća povećanja satnice za rad nedjeljom jednako podržavaju i oni koji bi rad nedjeljom zabranili, baš kao i oni koji nisu za zabranu. Dakle i jedni i drugi smatraju da se nedjelja mora primjereno i pošteno platiti!

Ako pretpostavimo da je rad nedjeljom pravedno plaćen i da se ima pravo na drugi slobodan dan, koliko je onih kojima bi bez obzira na sve ipak smetalo raditi nedjeljom?

Onih koji bi se s time teško pomirili je 36 posto. S druge strane, ako bi bili pravedno plaćeni, s pravom na drugi slobodan dan, 60 posto građana ne bi imalo problem raditi nedjeljom.

Kad bi trebali raditi nedjeljom, najviše otpora bi bilo među biračima Mosta, a najmanje bi se na to žalili oni koji bi na izborima zaokružili Možemo!.

I na kraju, generacijski gledano – rad nedjeljom u najmanjoj mjeri smetao bi mlade do 30 godina. Čak 80 posto mladih kaže kako u tome me ne vide nikakav problem!

Napomena:

Istraživanje je ekskluzivno za Dnevnik Nove TV provela agencija Ipsos od 21. do 25. listopada 2022. godine na uzorku od 600 punoljetnih građana Republike Hrvatske. Pogreška mjerenja je +/–4%.