DALEKO OD IDEALNOG

ŠTO ĆE REĆI GRČIĆ? Raste industrija i potrošnja, ali stručnjaci su sigurni: To još nije dovoljno!

Skok potrošnje u prosincu za 2,6 posto najveći je u godinu i pol dana
 Zeljko Hajdinjak / Cropix

ZAGREB - Rast potrošnje, industrijske proizvodnje i izvoza posljednjih mjeseci ukazuje na poboljšanje gospodarske situacije, no makroekonomisti još ne očekuju izlazak Hrvatske iz recesije zbog slabosti investicija i državne potrošnje.

Nakon što je nedavno objavljeno da je industrijska proizvodnja u prosincu prošle godine porasla već četvrti mjesec zaredom, i to za 5,3 posto, najviše od početka recesije 2009., danas je Državni zavod za statistiku (DZS) izvijestio da je promet u trgovini na malo u prosincu skočio 2,6 posto na godišnjoj razini.

To je već peti mjesec zaredom kako potrošnja raste i njezin najveći skok od polovice 2013. godine, no makroekonomisti smatraju da je prerano za zaključak da bi gospodarstvo u posljednjem lanjskom kvartalu moglo proviriti iz recesije.

"Unatoč nastavku rasta potrošnje i industrijske proizvodnje, i dalje očekujem pad gospodarske aktivnosti u zadnjem lanjskom tromjesečju, jer je bruto domaći proizvod još uvijek pod pritiskom slabosti investicija i državne potrošnje", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.

Skok potrošnje u prosincu za 2,6 posto najveći je u godinu i pol dana, no "to je, ipak, nedovoljan rast da povuče pozitivne stvari. Mogao bi samo ublažiti dinamiku pada BDP-a u posljednjem lanjskom kvartalu na otprilike 0,3 posto na godišnjoj razini", kaže Šantić.

Snažniji rast potrošnje Šantić tumači padom potrošačkih cijena, posebice u sektoru energije. Naime, uštede zbog pada cijena goriva građani su usmjerili u potrošnju na druge proizvode. "Uz to, deflacija je rezultirala realnim rastom raspoloživog dohotka", ističe Šantić.

Smatra da će BDP i dalje biti pod pritiskom slabosti investicija i državne potrošnje, a rast gospodarstva očekuje tek polovinom ove godine.

"Još sam malo skeptičan u vezi početka ove godine, pa očekujem stagnaciju BDP-a. Više je šanse da blage pozitivne stope rasta ostvarimo sredinom godine, jer tada na gospodarsku aktivnost utječe i turizam", kaže Šantić, koji u 2015. očekuje rast BDP-a od 0,2 posto.

Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria, u ovoj godini, pak, očekuje stagnaciju gospodarstva. Upozorava da je rast trgovine na malo dobar, ali ne i 100-postotni indikator osobne potrošnje, a na tržištu rada situacija je i dalje loša.

"I dok industrijska proizvodnja raste, građevinarstvo i dalje pada. Stoga, unatoč nekim pozitivnim trendovima, ne vjerujem da će podaci o BDP-u za zadnje lanjsko tromjesečje biti pozitivni. U najboljem slučaju mogla bi biti stagnacija", kaže Zrinka Živković-Matijević.

Smatra da još nisu stvoreni preduvjeti za održivi rast, da se još nije ništa napravilo da bi sadašnje stope rasta izvoza roba i usluga bile nastavljene i ubuduće.

Početkom prošle godine izvoz je rastao pod dvoznamenkastim stopama, dok je u drugoj polovini godine rast znatno usporen.

"Industrijska proizvodnja, doduše, raste, no na otprilike 17 posto je nižoj razini u odnosu na pretkriznu 2008. godinu", kaže Zrinka Živković-Matijević.

Upozorava da se i dalje smanjuje zaposlenost, a raste nezaposlenost, da građevinarstvo još uvijek oštro pada i da će država trebati dodatnu fiskalnu prilagodbu, što bi moglo umanjiti državnu potrošnju.

"Bude li u 2015. godini ipak ostvarena blaga stopa rasta BDP-a, to još neće upućivati na oporavak gospodarstva, već na to da je ono dosegnulo dno i da će još neko vrijeme grepsti po dnu", zaključuje Živković-Matijević.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 15:26