ŠTO ĆE BITI PLAN B ZA AUTOCESTE AKO KONCESIJA PROPADNE? Vlada traži i druge modele

Ministarstvo prometa ima ozbiljne probleme s konzultantom za monetizaciju 1024 kilometara autocesta, a to je konzorcij Erste Group Bank, Deloitte Savjetodavne usluge i Wolf Theiss.

Nakon mjesec dana neuspjelih višekratnih upozorenja pomoćnika ministra Marka Lončarevića da moraju raditi svoj posao, za koji će biti plaćeni 50,8 milijuna kuna, oštro pismo konzorciju je poslao ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić . On, ukratko, prijeti raskidom ugovora ako u roku od sedam dana ne dobije jasan plan daljnjih aktivnosti konzorcija.

Ministra i članove Stručnog savjeta za monetizaciju najviše je naljutilo što se konzorcij, nakon što je predložio da je koncesija najbolji model za monetizaciju, više ne bavi poslovima na koje se obvezao ugovorom.

- Nisam zadovoljan dinamikom kojom konzultanti obavljaju svoj posao. Tražim od njih da nam prezentiraju plan B i C ako model koncesije ne uspije. No, to je posve normalna poslovna komunikacija - rekao nam je jučer ministar Hajdaš Dončić.

Vraćeni svi računi

On napominje da konzultanti redovito šalju određenu dokumentaciju o tome, ali da to jednostavno nije dovoljno.

Prema dostupnim informacijama, konzultatant je dosad Ministarstvu prometa za obavljeni posao fakturirao račune u vrijednosti oko 2,5 milijuna kuna, no svi su im računi vraćeni i nisu plaćeni. Istodobno, Ministarstvo se osiguralo za dobro obavljeni posao mjenicom u vrijednosti 1,5 milijun kuna od konzultanta. U pismu od 25. studenog ministar Hajdaš Dončić konzorciju je naveo sedam stvari kojim se mora baviti te mu u roku od sedam dana mora dostaviti dinamiku ispunjavanja svih zahtjeva.

Ispravljanje propusta

Dončić traži ispravljanje propusta iz prve faze projekta zbog kojih nisu adekvatno sagledane i obrađene alternative modelu koncesije, provođenje pregovora, izradu financijskih modela tretmana duga HAC-a i ARZ-a te utjecaja novih modela raspodjela trošarina i na kraju razvijanje alternativnih scenarija koji se mogu primjeniti ako ne uspije koncesijski model. U Ministarstvu i Vladi žele znati što im je činiti u slučaju da ne budu zadovoljni ponuđenom cijenom ili ako koncesijski model ne bude prihvaćen iz nekih drugih razloga. Odgovor na to nisu još dobili.

Kad se pregleda dokument pod nazivom “Monetizacija javnog duga vezano za društva HAC i ARZ” koji je konzultant u lipnju ove godine napravio za potrebe Vlade, jasno je da je koncesija zapravo jedini model kojim se on bavi. U dokumentu se kao tri glavne opcije monetizacije navode - koncesija, sekuritizacija i ugovor o upravljanju.

Razrada svih opcija

U njemu konzultant navodi da je ispitivanjem tržišta zatražio povratne informacije od ukupno 60 subjekata, od kojih im se njih 29 javilo kao zainteresirano, a devet je odgovorilo da ih projekt ne zanima. Nadalje, navodi se da je većina ispitanika među ponuđenim modelima prednost dala koncesiji. Stoga je upravo tom modelu u nastavku dokumenta posvećeno više od četrdeset stranica, a ostalima po pola stranice sa zaključkom da nisu povoljni za naručitelja.

- Oni se ponašaju kao da su koncesionar, a ne savjetnik za monetizaciju. Niti jednom drugom drugom opcijom uopće se ne bave - rekao nam je jedan naš sugovornik. Prema njegovim riječima, konzultant je morao detaljno razraditi sve opcije kako bi Vlada mogla donijeti odluku o odabiru najboljeg modela.

Ministar prometa tvrdi da ozbiljno razmišlja o raskidanju ugovora s konzultantom ako mu on u roku od sedam dana ne dostavi plan i dinamiku daljnjeg rada na tim pitanjima. Rok za obavljanje posla je lipanj sljedeće godine.