U teoriji, kada bi to htjele, Švedska i Finska mogle bi Hrvatskoj postaviti blokadu za ulazak u Schengen. Mogle bi isto tako blokirati i ulazak u OECD, organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj, gdje su nam u prošlosti ionako prepreke postavljale susjedne i prijateljske države Slovenija i Mađarska. Mogu unutar EU pokrenuti i pitanje poštivanja načela vladavine prava, što bi bio jedini način za uskraćivanje novca iz fondova EU. No, i to bi trebalo dokazati prije eventualnih sankcija.
Osim navedenoga, trenutno nema puno pitanja u kojima bi Švedska i Finska, i kada bi htjele, u nečemu mogle blokirati Hrvatsku kao svojevrsnu osvetu zbog eventualne blokade njihova članstva u NATO-u koju traži predsjednik Zoran Milanović.
Hrvatska je članica NATO-a i EU, odluka o ulasku u europodručje već je praktički usvojena tako da je realno jedino područje gdje bi se mogla dogoditi blokada ulazak u Schengen. Ali Hrvatskoj po tom pitanju još nije zajamčeno članstvo i za to će trebati rješavati neke druge prepreke, a ne Švedsku i Finsku. Iako je Francuska javno podržala ulazak u Schengen, uspjeh u tome vezan je i uz reformu Schengena, kao i uz slučaj Bugarske i Rumunjske koje su davno prije nas ispunile uvjete, a još nisu članice.
Ideja da bi Švedska i Finska mogle blokirati fondove EU za Hrvatsku, koju je otvorio kontroverzni konzervativni švedski zastupnik u Europskom parlamentu Charlie Andreas Weimers, diplomatima u Bruxellesu čini se podjednako suludom i neumjesnom kao i najava blokade Švedske i Finske zbog Izbornog zakona u BiH.
- Koliko znam, Hrvatska s tim dvjema državama nema otvorenih bilateralnih pitanja, a sjećam se da su tijekom pristupnog procesa podržavale Hrvatsku više od većine drugih država. Ne znam kako netko može doći na ideju da se blokira njihov ulazak u NATO jer se političke stranke u BiH nisu dogovorile o Izbornom zakonu - kaže za Jutarnji list jedan iskusni dužnosnik EU. Isti izvor navodi da "Švedska i Finska nisu države koje svoju politiku grade na osjećaju osvete".
Blokada fondova EU
- Budite uvjereni da biste se, ako biste doista blokirali njihov ulazak u NATO, zamjerili ne samo njima već i velikoj većini zemalja članica EU i NATO-a. A to nikako ne bi bila ugodna situacija za Hrvatsku, bez obzira na to bi li realno moglo doći do konkretnih sankcija ili ne - kaže taj izvor.
U Bruxellesu ne žele ulaziti u unutarnjopolitička prepucavanja u Hrvatskoj, gdje se razmjenjuju optužbe o tome tko se zalaže za prava Hrvata u BiH, a tko ne. Istina je da do sada nije bilo nekog uspjeha jer su napori za izbornu reformu do sada propali, ali svi diplomati koje smo kontaktirali kažu da se gotovo na svim sastancima, na svim razinama, Hrvatska javlja po tom pitanju.
Postoje diplomati koji bi čak imali i dozu razumijevanja kada bi Hrvatska zaprijetila nekim vetom u EU jer EU posreduje u pokušajima izborne reforme u BiH. Ali nipošto ne mogu shvatiti kako se to spominje u kontekstu proširenja NATO-a, i to u slučaju Švedske i Finske.
Najave švedskog europarlamentarca Weimersa, koji je zasad usamljen, o mogućoj blokadi fondova EU nitko ne shvaća ozbiljno. Ali u Bruxellesu očekuju da će se i Hrvatska ponašati ozbiljno.
Lex Perković
"Švedska i Finska uplaćuju milijarde u proračun EU i Hrvatska iz njega prima milijarde. Isto vrijedi i za fond 'EU sljedeće generacije' te ostale fondove. Želim podsjetiti gospodina Milanovića da veta idu u oba smjera", napisao je Weimers na Twitteru.
Višegodišnji proračun EU je usvojen, Hrvatskoj se već isplaćuju novci iz te omotnice, kao i iz Fonda solidarnosti zbog štete od potresa, te iz Fonda za oporavak. Jedini način da netko blokira bilo koji fond je pokretanje postupka protiv Hrvatske zbog kršenja načela vladavine prava.
Jedini put kad je Europska komisija zaprijetila mogućnošću uskraćenja određenih sredstava iz fondova EU bilo je na samom početku članstva zbog lexa Perković. Hrvatska je tada, par dana prije ulaska u EU, promijenila Zakon o provedbi Europskog uhidbenog naloga, što je razljutilo Njemačku, a Europska komisija je zaprijetila da će suspendirati fondove za pomoć hrvatskom pravosuđu. No, Vlada Zorana Milanovića ipak je na kraju poslušala Europsku komisiju pa je u dogovoru s tadašnjom povjerenicom za pravosuđe Viviane Reding zakon podesila sukladno zahtjevima EU, čime su izbjegnute financijske sankcije.
Proširenje NATO-a, pogotovo ulazak Finske i Švedske u punopravno članstvo, smatra se značajnim i za Europsku uniju i za ukupnu sigurnost europskog kontinenta. Zato u EU kažu da očekuju da će sve članice EU, bez oklijevanja, podržati članstvo tih dviju država u NATO-u.