OTKRIVAMO

STIŽU NOVI POREZI ZA VEĆ UNIŠTENO TRŽIŠTE KAPITALA Vlada planira novi udar na građane koji imaju dionice

Zagreb, 060314.Nastavak 12. sjednice Sabora na kojoj se razmatra Prijedlog zakona o financijskom poslovanju i racunovodstvu neprofitnih organizacija.Na fotografiji: zamjenik ministra financija Boris Lalovac.Foto: Dragan Matic / CROPIX
 Dragan Matić / CROPIX

Iako je ministar financija obećao da novih poreza neće biti, posljednje informacije govore da je oživljena stara ideja o uvođenju poreza na kapitalnu dobit. Zajedno s nekretninama, Ministarstvo financija planira da se od 2016. počne oporezivati i kapitalna dobit. Premda je plan bio da njegova primjena počne već 2015., kad i oporezivanje kamate na štednje, to je odgođeno “zbog tehničke pripreme”.

Porez na kapitalnu dobit, prema neslužbenim informacijama, iznosit će 12 posto, a plaćat će ga svi oni koji ostvare zaradu od prodaje imovine kojoj je porasla vrijednost, kao što su vrijednosnice (dionice i obveznice), zemlja, zgrade, strojevi ili automobili. Nezadovoljni predstavnici tržišta kapitala uputili su Ministarstvu financija svoje očitovanje u kojem traže odgodu uvođenja tog poreza.

Iako o tome nitko od predstavnika industrije nije želio javno govoriti, poznato je da je njihov glavni argument kako će oporezivanje zarada od dividendi ili obveznica imati negativan učinak na industriju. Prema riječima Ivane Gažić, predsjednice Uprave Zagrebačke burze, uvođenje bilo kakvog novog poreznog opterećenja negativno utječe na tržište kapitala, budući da strani investitori stabilnost poreznog sustava navode kao jednu od najpoželjnijih karakteristika destinacije u koju će investirati.

- Porez na kapitalnu dobit utjecat će negativno na investicijske odluke o ulaganju, pa će diverzifikacija vlasništva, prvi preduvjet za povećanje likvidnosti, ovim prijedlogom Vlade biti manje vjerojatna - pojašnjava Ivana Gažić. U vrijeme dok je kupovina dionica bila popularna zanimacija, u tome se okušalo oko 380.000 građana. Broj aktivnih ulagača na burzi tada je iznosio oko 25.000, a do danas je prepolovljen. Neaktivnost investitora dovela je i do izrazito malih prometa, a smanjuje se i broj kompanija na burzi, što zbog (pred)stečajeva, što zbog delistiranja, pa investitori imaju sve manji broj tvrtki na raspolaganju.

Ako se uvede porez, kako su predstavnici industrije obavijestili Ministarstvo financija, stanje će se dodatno pogoršati. Ktome, po njihovu izračunu, to se državi na kraju neće ni isplatiti, premda preliminarne procjene govore da bi u prosjeku godišnje mogla ubirati oko 30 milijuna kuna. No, uz negativne učinke koje će to imati na tržište, ističu da treba uzeti u obzir i trošak prikupljanja poreza.

Porez na kapitalnu dobit ova je Vlada uvela “na mala vrata” još 2012. godine. Tada je izmjenom poreza na dobit uveden porez na kapitalnu dobit iznad 12.000 kuna, a glavni cilj je bio oporezivanje dividendi veće vrijednosti i poticanje reinvestiranja dobiti. Prema sadašnjem planu Ministarstva financija, ubuduće će se oporezivati svi primici od dividendi, bez obzira na iznos, jer se žele izjednačiti kategorije dohodaka od kapitala, neovisno o njegovu izvoru (štednja, dividenda).

Uz to, Ministarstvo financija, čini se, želi istodobno poreza osloboditi sve one koji su voljni kupiti narodnu obveznicu koju izdaje država, ali i svaku drugu obveznicu, bez obzira na to tko je izdavatelj. Na taj način država zapravo usmjerava ulagače prema obveznicima. Koliko se time narušava “jednakost”, da se jedan vid štednje oporezuje, a drugi ne, vjerojatno je pitanje koje će postaviti oštećene strane, primjerice poslovne banke.

Da su najave uvođenja novih poreza štetne, ne smatraju samo predstavnici industrije ili interesnih skupina, već i ekonomisti. Prema mišljenju Marine Kesner-Škreb s Instituta za javne financije, takve su najave neproduktivne, a posebno one vezane za kapital. Time se samo unosi nesigurnost u odluke investitora iz najmanje dva razloga. Prvo, najave novih poreza samo blokiraju ionako nisku investicijsku spremnost poduzetnika i obeshrabruju tržište kapitala, “a investicije su plašljive biljke: ne vole kad im se često mijenjaju uvjeti poslovanja”.

- Drugo, porezno opterećenje u Hrvatskoj ionako je već jako visoko i nema smisla uvoditi nove poreze dok se ne donese smislen program smanjivanja javnih rashoda. Tek tada ima smisla raspravljati o sveobuhvatnoj poreznoj reformi koja će biti u skladu sa smanjenim poreznim rashodima. Istraživanja pokazuju da je Hrvatska dostigla svoj porezni maksimum i da nema smisla povećavati postojeće poreze ili uvoditi nove.

Što će biti s novim porezom ili porezima, ipak ostaje nejasno s obzirom na “timing” i pripremu. Da bi Vlada uvela poreze na nekretnine i kapitalnu dobit, potrebna je opsežna tehnička priprema, od izrade fiskalnog katastra nekretnina do jasnih pravila kako će se procjenjivati kapitalna dobit. Koliko je poznato, ništa od toga nije spremno.

Još je važnije pitanje hoće li buduća Vlada doista primjenjivati zakone koje će joj u nasljedstvo ostaviti njeni prethodnici. Ne treba isključiti ni mogućnost da jednostavno odgodi primjenu donesenih zakona. No, Vlada je obećala Europskoj komisiji da će u sklopu procedure prekomjernog deficita donijeti neke zakone, uvesti nove poreze i smanjiti deficit.

Kako je po tom pitanju malo napravila, iz Europske komisije počeli su stizati glasovi nezadovoljstva. Stoga se mogu čuti tumačenja da je najnovija aktivnost Ministarstva financija s porezima ponajprije “pokazna vježba” za Europsku komisiju. A što će doista biti, može se samo nagađati.

Šantić: 'Porezne izmjene imaju smisla samo ako su dio sveobuhvatne porezne reforme'

Zdeslav Šantić, glavni analitičar Splitske banke, također ističe da porezne izmjene imaju smisla samo ako su dio sveobuhvatne porezne reforme “kojom će se proširiti i porezni oblici na nekretnine i kapitalnu dobit, ali ne uz zadržavanje sadašnje razine rashoda”. Na taj način, smatra, mogli bi se smanjiti direktni porezi kojima se u prvom redu opterećuje dohodak, pa bi se smanjio i trošak rada.

Komentar Viktora Vresnika: Bez tržišne logike nema tržišne ekonomije

Kada se porezni sustav pomiješa s pravdom i neimaštinom, od toga redovito nastane problem.

Nekad je pitanje bilo u jedinstvenoj, “pravednoj” poreznoj stopi, obliku sustava u kojemu svi bez izuzetaka poreznicima daju jednak postotak od prihoda. Onda je na red stigao porez na nekretnine, uobičajen u uređenim državama. Bez uspjeha, jer što kada su zemljišne knjige u neredu, a vlasništvo nekretnine dio je svojedobne, loše, socijalne politike. Porez na kamatu relativno smo dobro progutali, a i logičan je u zemlji u kojoj se novac želi skrenuti iz banaka prema tržištu.

Porez na dividende, bez donjeg limita, koji se sada našao u prijedlogu novog Zakona o porezu na dohodak, znak je da je Ministarstvo financija u panici, ali i da je Vlada odustala od poreza kao snažnog alata za vođenje ekonomske politike.

Logika je jasna: kada se previše pasivnog novca skupi u bankama, porezi na kamatu će ga skrenuti prema tržištu, sa zadatkom da pokrene ekonomiju. Jednom kada se ekonomija pregrije, dobar političar znat će prepoznati trenutak kada treba oporezovati prihod od tržišta, umanjiti porez na kamatu, i na taj način novac preusmjeriti u štednju koja će bankama omogućiti pravovremeno pokretanje novog kreditnog ciklusa.

U Hrvatskoj je ta tržišna logika izostala. Bez nje i na taj način vođene politike nema ni tržišne ekonomije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 00:24