Iz europskog fonda za oporavak Hrvatska je prošle godine primila predujam od 818 milijuna eura, a nakon što tijekom veljače pripremi i pošalje u Bruxelles zahtjev za isplatu prve rate, očekuje skoru uplatu od 700 milijuna eura.
To nam je najavio savjetnik premijera za ekonomska pitanja Zvonimir Savić uz tvrdnju da su do kraja prosinca prošle godine ispunjeni svi indikatori koji su za tu fazu bili predviđeni u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti od 2021. do 2026., njih ukupno 34, te da je to temelj za pripremu zahtjeva za novu isplatu. Čak 33 indikatora odnose se na reforme, kaže Savić, a jedan je vezan za investicije, odnosno za potpore koje su ukupno ugovorene u iznosu većem od 800 milijuna kuna.
To se odnosi na ugovore s poduzetnicima za povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama, za što su predviđene investicije od oko 900 milijuna kuna, a potpore iznose 462 milijuna kuna. U pitanju su i ugovori s javnim isporučiteljima vodnih usluga za provedbu već započetih manjih projekata čija je vrijednost 380 milijuna kuna, a 230 milijuna kuna su potpore. Također, sklopljeni su i ugovori za financiranje projekata smanjenja rizika od katastrofa u sektoru upravljanja vodama u vrijednosti od 182 milijuna kuna, od čega je 141 milijun kuna bespovratnih potpora.
Hrvatska na raspolaganju za provedbu NPOO-a ima bespovratne 6,3 milijarde eura, ali 30 posto tog iznosa (1,7 milijardi eura) podložno je revidiranju koje će ovog proljeća pokrenuti Europska komisija te još nije poznato hoće li taj iznos ostati isti ili će se možda smanjiti. Naime, pri osnivanju europskog fonda za oporavak prije godinu i pol čelnici EU dogovorili su da će 30 posto od ukupnih nacionalnih alokacija za oporavak gospodarstava biti revidirano u prvoj polovici 2022. godine, i to na osnovi stvarnog utjecaja koji je pandemija imala na svaku od europskih zemalja.
Interna simulacija
Alokacije je Komisija odredila na temelju jesenskih ekonomskih prognoza realnog rasta BDP-a članica u 2020. i 2021. godini, a kako je Hrvatska u 2021. godini zabilježila snažan rast BDP-a, iznad 10 posto (konačni rezultat još nije poznat, a Savjet HNB-a je u prosincu govorio o 10,8 posto), s time da je u 2020. pad iznosio 8 posto, moguće je da će izgubiti pravo na dio izdašne alokacije.
- Tu informaciju očekujemo iz Europske komisije tek u lipnju, a mi ćemo prije toga napraviti svoju, internu simulaciju na temelju formule koju koristi Komisija.
Gubitak zbog rasta
Ako se dogodi smanjenje, a ne vjerujem da ono može biti značajno, to neće utjecati na provođenje reformi i investicija iz NPOO-a, one ne dolaze u pitanje. Država će se pobrinuti za financiranje iz svojih ili drugih izvora u EU, poput povoljnih zajmova koji su nam na raspolaganju u okviru mehanizma za oporavak", naglašava Savić, kojem smo postavili pitanje koliki bi iznos Hrvatska mogla izgubiti.
Dodaje također kako je moguće da će se ostvariti i neke uštede na projektima. Hrvatska je, napominje, među 12 ili 13 članica EU koje su rastom BDP-a iznad razine iz 2019. godine. Strani su mediji inače prošlog tjedna objavili kako bi, prema neslužbenim procjenama, članice EU poput Belgije i Nizozemske u reviziji mogle izgubiti do milijardu eura svaka, a Španjolska bi mogla dobiti oko 7 milijardi eura jer je podbacila u očekivanom gospodarskom oporavku.
Uglavnom, na to hoće li i koliko biti umanjena hrvatska alokacija od 1,7 milijardi eura, utječe navodno kompleksna formula koja uzima u obzir broj stanovnika, BDP po stanovniku te pad, odnosno rast BDP-a lani i preklani u odnosu na 2019. godinu, a rezultat se promatra u odnosu na kretanja u ostatku europskih zemalja.
U prva tri kvartala prošle godine hrvatski je BDP rastao 10,7 posto i tada je bio 1,3 posto veći nego 2019. godine, a potencijalni gubitak dijela novca tumači se stoga kao posljedica snažnog oporavka. No, kako je u pitanju bespovratni europski novac, a rast prije pandemije nije bio senzacionalan - tek smo 2019. uspjeli nadmašiti BDP iz 2008. godine - teško je govoriti o lovorikama.
