DAN ODLUKE

Stigli prvi rezultati mature, iz jednog predmeta su jako loši: ‘A ono što su neki pisali nije ni za termin 18+ u noćnim satima‘

Prvi put od 2015. zabilježili su blagi porast, rekao je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje, Vinko Filipović

Državna matura, ilustrativna fotografija

 Damjan Tadic/cropix/Cropix

Katastrofalni rezultati na eseju iz hrvatskog jezika jedno su od glavnih obilježja ovogodišnje državne mature: svaki peti maturant (21,7 posto), ili njih ukupno 5869, esej je napisao ispod praga prolaznosti. Ukratko, pao je na eseju. Još je gori podatak da je najviše od tog broja, ukupno 4769 ili 17,6 posto maturanata, iz eseja kojemu je tema bilo jedno od kultnih djela svjetske književnosti "Zločin i kazna" F. M. Dostojevskog, dobilo - nula bodova. Drugim riječima, svaki šesti maturant ili je predao prazan papir, ili nije imao dovoljan broj riječi u tekstu, ili je promašio temu. Lani je takvih bilo samo 7,3 posto.

Budući da je lani vraćen prag prolaznosti na eseju iz hrvatskog, odnosno taj se predmet na maturi ne može položiti ako se iz eseja ne dobije pozitivna ocjena, kataklizma na eseju bitno se odrazila i na prolaznost iz tog obaveznog predmeta. Tako je hrvatski jezik pao svaki peti maturant (22,4 posto), što je enorman porast u odnosu na lani, kada ih je bilo 13,1 posto.

Međutim, nije samo Dostojevski bio koban za ovogodišnje maturante. Ukupno je obavezne predmete (hrvatski i prvi strani jezik te matematiku), a time i državnu maturu, palo 928 (8,7 posto) ovogodišnjih gimnazijalaca, što je dvostruko više nego lani, kada ih je bilo 421 (4 posto). Još je gore stanje sa strukovnjacima - gotovo svaki drugi, tj. njih čak 48,5 posto ili 7330, ove je godine pao državnu maturu, što je također izniman porast u odnosu na lanjskih 29,1 posto. Sumarno, državnu je maturu ove godine palo čak 8258 maturanata naspram lanjskih 4890.

Problem za institucije

To su prvi, privremeni rezultati prvog (ljetnog) roka državne mature 2023./2024., na koji je ukupno izašlo 29.188 pristupnika. To je prvi put od 2015. da je broj maturanata veći (i to za 271) u odnosu na godinu prije. Rezultate je jučer predstavio Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), koji nije mogao skriti razočaranje šokantnim rezultatima eseja iz hrvatskog jezika.

- To je nešto što nas nikako ne smije ostaviti ravnodušnima i to je ono što je u najvećoj mjeri obilježilo ovogodišnju državnu maturu. Da postoji problem pisanog izražavanja naših učenika, potvrdili su i nedavni rezultati nacionalnih ispita u četvrtim i osmim razredima osnovnih škola. Vjerojatno suvremene tehnologije, način na koji mladi komuniciraju, kao i nedostatak čitanja pridonose tome. Ovim ne baš sjajnim rezultatima trebao bi se pozabaviti svatko u svojoj zoni odgovornosti, kako fakulteti na kojima se obrazuju budući nastavnici, sami nastavnici u školama, ali i državne institucije, poput Agencije za odgoj i obrazovanje zadužene za stručna usavršavanja nastavnika - pozvao je Filipović.

Uvredljive poruke

Ove godine poništeno je i znatno više ispita nego lani, njih čak 47, i to za 16 maturanata. Naime, dok im je na eseju uzmanjkalo riječi, neki su se maturanti "iskazali" tamo gdje je to najmanje trebalo - škrabotinama, prijetnjama, vulgarnim znakovima, simbolima i sličnim uvredljivim porukama na ispitnim listovima. Ranije smo pisali da je ove godine 12 maturanata uhvaćeno u nedopuštenom korištenju mobitela tijekom pisanja ispita državne mature, zbog čega su im poništeni ti i svi ispiti na koje su prethodno izašli (ukupno 43).

Uz to, tijekom ocjenjivanja ispita uočeni su i poništeni ispiti još četvero maturanata (dva ispita iz matematike i dva iz hrvatskog jezika), čiji su vulgarni crteži i napisi na testovima zatekli i iznenadili ravnatelja NCVVO-a. - Iz pristojnosti ne mogu govoriti o tim sadržajima, ali mogu reći da su ispod svake kulturne i civilizacijske razine. Ovo nije tvrdnja, nego teza, ali mogu reći da se u njima prepoznaje javni diskurs prisutan u našem političkom prostoru, način komunikacije visokih državnih dužnosnika, pri čemu osobito aludiram na jedno brdo zagrebačke gore - rekao je o tome Filipović.

Unatoč novinarskom inzistiranju, nije želio konkretnije reći kakve su sadržaje ispisivali prijestupnici, ali je na novinarski upit aludira li na rječnik predsjednika Zorana Milanovića kratko kazao:

- To nisam rekao. Kažem samo da su sadržaji slični, ali puno gori. Nisu ni za termin 18+ u kasnim noćnim satima. Na institutima koji se bave ovim temama je da analiziraju koliko govor u našem javnom i političkom prostoru pridonosi da učenici koriste vokabular koji je ispod svake razine. Strah me u kojoj će sferi ti ljudi sudjelovati u budućnosti, nadam se da neće u obrazovanju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 21:50