SRUŠENO SEDAM PROJEKATA Hrvatska ostaje bez reformi zbog svađa partnera na vlasti

Vlada je odustala od još jedne najavljivane reforme, i to opet zbog pritiska jednog od koalicijskih partnera. Ovaj je put riječ o IDS-u koji se usprotivio reformi državne uprave koju je pripremio ministar Arsen Bauk.

SDP je planirao smanjiti središta državne uprave s 20, koji su sada razmješteni po županijama, na samo pet velikih, što je bio korak ka regionalizaciji Hrvatske. Međutim, IDS to ne želi jer smatraju da bi to bio uvod u stvaranje regije u kojoj bi se Istra pripojila Primorju i Lici.

Ovo nije prvi put da Vlada popušta koalicijskom partneru. Dosad je to obično bio slučaj s HNS-om koji je zaustavio nekoliko najavljivanih reformi. Sukobi koalicijskih partnera posljednjih mjeseci, kako se bliže izbori, postali su sve učestaliji. Ovo je sedam najvećih političkih sukoba koji su uzdrmali koaliciju.

1. Porez na nekretnine

Bivši ministar financija Slavko Linić planirao je uvesti porez na nekretnine još 2013., ali iz HNS-a su se tome oštro usprotivili. U HNS-u su smatrali da zbog gospodarske krize nije vrijeme za uvođenje još jednog poreza. To je ujedno bio i najozbiljniji sukob vladajuće koalicije, što je potvrdio i predsjednik Ivo Josipović, a razriješen je tako što se od poreza na nekretnine odustalo.

2. Ograničenje minusa

Početkom 2013. Slavko Linić pokušao je uvesti pravilo prema kojemu bi građani u minus na tekućem računu mogli ići do visine svoje plaće. Iz SDP-a su tvrdili kako te izmjene pripremaju da bi spriječili prekomjernu zaduženost građana. Međutim, HNS je od početka izražavao rezerve prema ograničavanju minusa po tekućim računima građana. Štoviše, potpredsjednik HNS-a Dragan Kovačević je izjavio da građani nisu maloumni i da dobro znaju koliko ulaze u minus. Suočen s rezolutnim stajalištem HNS-a, Linić je odustao.

3. Porez na drugi dohodak

HNS je zaustavio i Linićev pokušaj da se snažnije oporezuje drugi dohodak, koji se dotad oporezivao s 25 posto. Linić je pritom spomenuo menadžere u trgovačkim društvima, posebno u poslovnim bankama, koji su nagrade i bonuse prikazivali kao drugi dohodak i na to plaćali porez od 25 posto, iako su ti bonusi bili višestruko veći od njihovih plaća. Žestoko se usprotivila Vesna Pusić tvrdeći kako se radi o udaru na srednji sloj u Hrvatskoj, a Zoran Milanović joj je kontrirao argumentom kako će porezom na drugi dohodak biti pogođen visoki i srednje visoki sloj društva.

4. Sukob oko Dragana Kovačevića

Nakon što se Dragan Kovačević krajem siječnja 2013. obrušio na najavu Slavka Linića o svođenju minusa na tekućim računima građana na visinu jedne plaće, Zoran Milanović zahtijevao je od Vesne Pusić da ga smijeni s položaja direktora Janafa. Potom je Ministarstvo financija, kao osvetu HNS-u, pokrenulo nadzor poslovanja svih tvrtki u državnom vlasništvu. Kovačević je odbio Vladi dostaviti tražena izvješća o marketinškim aktivnostima Janafa. Naposljetku je sukob prestao zahvaljujući usmenom dogovoru Milanovića i Pusić da se svi teži međustranački sukobi ubuduće rješavaju iza zatvorenih vrata.

5. HNS i IDS protiv Kajina i SDP-a u Istri

U svibnju 2013. vrh HNS-a odbio je Milanovićev poziv za priključenje SDP-u i Damiru Kajinu u sukobu s IDS-om i Ivanom Jakovčićem. Svemu je prethodila višemjesečna svađa Jakovčića i Milanovića, koja je eskalirala kada je uz pomoć SDP-a Damir Kajin krenuo u utrku za istarskog župana. Milanović je vjerovao da SDP može pobijediti u Istri i razvrgnuo je dotadašnju koaliciju s IDS-om.

Vesna Pusić odbila je Milanovićevu ponudu i ušla u savez s Jakovčićem, što se pokazalo kao ispravna odluka. Koalicija IDS-HNS pobijedila je u Istarskoj županiji, Puli i većini gradova, a na izborima za župana Jakovčićev nasljednik Valter Flego bio je bolji od Kajina.

6. Ina

HNS-ov ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak usred pregovora Vlade i MOL-a oko Ine izjavio je kako će država pokušati otkupiti 49 posto dionica od MOL-a. SDP-ovci su na to burno reagirali pa je ministar poduzetništva Gordan Maras poručio HNS-u da je neozbiljan. Sukobi su nastali i zbog neslaganja oko članova pregovaračkog tima. Vrdoljak nije pristajao na novu shemu upravljanja Inom, koju je sastavio Mladen Pejnović, a u HNS-u su tvrdili i da Pejnović želi Inu prodati Rusima. Također, Vrdoljak je, kao glavni pregovarač s MOL-om, odbio premijerovu prijatelju i predsjedniku Nadzornog odbora Ine, Siniši Petroviću, dati stručnu analizu o poslovanju Ine.

7. Odustajanje od spin-offa

Iako je cijeli projekt pripajanja svih pomoćnih djelatnosti u javnom i državnom sektoru u jednu tvrtku bio već pripremljen, u posljednji trenutak HNS se usprotivio osnivanju spin-off kompanije. Tvrdili su da neće donijeti nikakve uštede i da zbog toga ne mogu na to pristati. Na kraju je Vlada odustala od još jedne svoje reforme javnog sektora, nakon što su odbacili i potpuni outsourcing pomoćnih djelatnosti, te odlučila krenuti u novi projekt - in house, odnosno sređivanje stanja unutar državnih ustanova.