Sretnije tvrtke su izgubile ‘samo’ 40 posto vrijednosti

ZAGREB - Hrvatski građevinski sektor prolazi kroz jedno od najtežih razdoblja: poslova je sve manje, spirala otkaza se ubrzava, a vrijednost dionica građevinskih tvrtki pada.

Tako je, primjerice, dionica Ingre u posljednjih godinu dana izgubila gotovo dvije trećine vrijednosti. Sredinom studenoga 2009. tom se dionicom na Zagrebačkoj burzi trgovalo po cijeni od gotovo 46 kuna, a danas ona jedva doseže 17 kuna. Stope po kojima je u tom razdoblju padala vrijednost Ingre često su bile i dvoznamenkaste.

Ulagača ima ili ipak - ne

U Upravi te kompanije ipak su još do prije nekoliko dana tvrdili da za Ingrom postoji interes strateških ulagača, uglavnom iz fondovske industrije, no o kojim je ulagačima riječ, Igor Oppenheim, predsjednik Uprave Ingre, nije želio precizirati.

Njegove najnovije izjave za jedan internetski portal, pak, kazuju da Ingra u pričuvi ipak nema strateškog ulagača, nego vjeruje kako će vlastitim snagama i nastupima na tržištima Alžira i drugih nesvrstanih zemalja vratiti staru slavu. Oppenheim je time potvrdio sumnje brokera, s kojima smo orazgovarali, a koji su bili uvjereni da je priča o strateškom partneru koji želi preuzeti Ingru samo spin Uprave, sa ciljem zaustavljanja pada vrijednosti Ingrinih dionica.

Stanje u kojem je danas Ingra samo je ilustracija problema koji u ove dvije krizne godine muče hrvatski građevinski sektor. Vrijednost dionica svih važnih igrača na domaćoj građevinskoj sceni u posljednjih se godinu dana doslovno stropoštala.

Tako se dionicom IGH prije godinu dana trgovalo po cijeni od 3400 kuna, dok danas dionica tvrtke Jure Radića jedva vrijedi više od 1200 kuna, dva i pol puta manje nego prije godinu dana.

Pogrešna strategija

Tek nešto manji pad u istom razdoblju zabilježile su dionice Tehnike, čija se vrijednost smanjila s nešto više od 1700 kuna na manje od 1000 kuna, što je pad od gotovo 45 posto. U istu kategoriju ulazi i Dalekovod, čije su dionice prije godinu dana vrijedile nešto više od 370 kuna, da bi se danas njima trgovalo po prosječnoj cijeni koja je gotovo 40 posto niža, oko 230 kuna.

- Hrvatski građevinski sektor već je prilično smanjio kapacitet, a nastavit će ga i dalje smanjivati. Naši se građevinari, na žalost, nisu uspjeli proširiti na vanjska tržišta, dok su na domaćem tržištu previše bili fokusirani na stanogradnju, koja je sad u velikoj krizi - ocjenjuje Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo-banke.

Više negativnih utjecaja

Na ruku građevinarima ne ide ni Vladina štednje, koja je u velikoj mjeri pridonijela ispuhavanju građevinskog balona, kakav je u Hrvatskoj postojao do recesije. Rezultat je i pad udjela građevinrstva u našem BDP-u sa 10,2 posto 2008. na 9,2 posto u 2009. Stojićeva očekivanja govore da se udio građevine smanjio i ove godine, te će, prema njegovim prognozama, biti oko osam posto.

U prilog lošim prognozama idu i podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji pokazuju da se vrijednost građevinskih radova u kolovozu smanjila za 11,7 posto u odnosu na kolovoz prošle godine. Ipak, upozorava Stojić, to ne znači da je građevinski sektor u Hrvatskoj propao, posebno ako se uzme u obzir skori ulazak u EU.

- Naši se građevinari moraju prestati orijentirati samo na cestogradnju i stanogradnju te zauzeti druge tržišne niše, poput energetike, vodoprivrede i željeznica - kaže Stojić.