‘OTVORENO‘

‘Srbijanski MiG-ovi neusporedivi su s avionima koje mi kupujemo, nebo i zemlja u korist Rafalea!‘

Bio sam sklon nabavi F16 Barak s obzirom na to da znam kakve su njegove mogućnosti i karakteristike, kaže Gordan Akrap
 Otvoreno/HRT

Što posjet predsjednika Emmanuela Macrona donosi Hrvatskoj? Je li osigurana francuska potpora za ulazak u šengenski prostor? Može li kupnja Rafalea ugroziti strateško partnerstvo sa SAD-om? Hoće li nam se otvoriti tržište sedmog gospodarstva svijeta? Je li nakon odlaska Angele Merkel Macron najutjecajniji političar u Europskoj uniji? Gosti HTV-ove emisije Otvoreno u kojoj se govorilo o ovim pitanjima bili su ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, bivša ministrica obrane Željka Antunović, stručnjak za sigurnost Gordan Akrap i direktor HS produkta Željko Pavlin.

Obuljen Koržinek: 'Pozicioniranje Hrvatske i Francuske kao partnerske zemlje'

Ministrica Obuljen Koržinek govoreći o potpisivanju strateškog partnerstva Francuske i Hrvatske rekla je kako je prvi takav sporazum potpisan 2010. godine u okolnostima kad smo bili kandidatkinja za članstvo u EU.

- Taj je sporazum značio veliku podršku, pa i u javnosti promjenu percepcije o odnosima Hrvatske i Francuske. Danas, 11 godina kasnije, Hrvatska, država članica EU, prošle godine predsjedala je EU-om u trenutku najveće krize, potpisuje novi sporazum o strateškom partnerstvu koji smo danas usvojili na Vladi pa je on i javno dostupan. On daje jedan širok presjek tema, ne samo bilateralnih, nego smo se odlučili na stratešku suradnju oko europskih tema - i sigurnosnih i gospodarskih, klimatske promjene, digitalna tranzicija. Zatim tu je unaprjeđenje bilateralnih odnosa u svim područjima - gospodarstvo, sigurnost, vojna suradnja, obrazovanje, kultura itd. Sporazum ima važan dio koji se tiče i naše suradnje u međunarodnim organizacijama. Obje zemlje su posvećene ne samo daljnjem jačanju EU, nego i snažno zagovaramo multilateralizam, međusobna podrška u tim pitanjima.

Na opaske nekih da je to trgovački odnos - mi njima milijarde za Rafale, a dobijemo ulazak u Schengen i potporu za eurozonu - ministrica je rekla:

- Naravno da to nije trgovina, to bi bilo banaliziranje. Puno je u javnosti govoreno o tome na koji je način došlo do odluke o kupnji aviona. Sporazum je puno širi, on otvara mogućnosti i puno angažiranije suradnje u svim drugim područjima. On vrlo jasno pozicionira Hrvatsku i Francusku kao partnerske zemlje koje zajednički žele raditi na stabilnosti i razvijati sigurnosnu suradnju u okviru EU i u odnosu na sve izazove koji nas okružuju. Sporazum otvara jedno novo razdoblje i svjedoči o vrlo dobrim odnosima koji su izgrađivani kroz sve ove godine, diplomacijom, angažmanom kroz europske institucije i uspjehom naših gospodarstvenika i francuskim investicijama - rekla je ministrica.

- Pamtimo život iz 1991. godine, određenih pozicija i odluka tadašnje francuske politike. Međutim, ne smijemo zanemariti da su u Francuskoj uvijek postojali političari i intelektualci koji su izrazito zagovarali hrvatske stavove i za vrijeme Domovinskog rata i kasnije. Tranzicija, odnosno i službene politike, počela se intenzivno događati krajem devedesetih i početkom dvijetisućitih i mogli smo pratiti na koji se način mijenja taj smjer te je prvim strateškim sporazumom iz 2010. razdoblje nekih dilema o odnosima Hrvatske i Francuske zatvoreno. Danas smo mi partneri za europskim stolom, Francuska je jedna od država koja je priznala važnu ulogu predsjedanja Hrvatske EU-om tijekom ogromne krize gdje smo preuzeli liderstvo - rekla je Obuljen Koržinek.

Bivša ministrica obrane Željka Antunović rekla je o nabavi Rafala kako je potpuno nebitno što o tome misli.

- Smatram da bi se mogli obraniti i bez MIG-ova i bez Rafala ako imamo dovoljno obučenu i motiviranu vojsku. Međutim, ovo je ipak nešto što obilježava hrvatsku politiku kroz dugo razdoblje. Mi smo čudan narod i čudna zemlja, pa vjerojatno onda imamo i malo specifične političare. Da je netko rekao prije 15 godina da nam ne treba ratno zrakoplovstvo i da ćemo to ukinuti, mislim da bi se digla revolucija u Hrvatskoj. Danas kad smo kupili 12 borbenih zrakoplova koji su nam nužni jer su postojeći neupotrebljivi, čujemo puno glasova protiv toga. Za obrambene sposobnosti Hrvatske jako je bitno da se vodi dugoročno. Francuzi znaju kako će usmjeravati svoje zrakoplovstvo sve do 2060. godine, a mi iz mandata u mandat, pa čak i unutar mandata mijenjamo svoje prioritete. Drago mi je da je konačno realizirana nabavka tih aviona - rekla je Antunović te dodala kako je bitno kako ćemo nastaviti upravljati avionima i kako ćemo iskoristiti u najboljem interesu Hrvatske sporazum o partnerstvu jer ono podrazumijeva dvosmjeran odnos.

Akrap: 'Srbijanski MIG-ovi neusporedivi su s Rafalima koje kupujemo'

Stručnjak za sigurnost Gordan Akrap rekao je kako ne zna što stoji u ugovoru te dodao da će se to doznati.

- Mi smo članica EU-a i NATO-a i to je manevarski prostor u kojemu trebamo funkcionirati. Ne trebamo mi vezivati naše poslovne aktivnosti, pitanje izvoza u neku državu s određenim poslovnim potezima kao što je ovaj - rekao je Akrap u Otvorenom.

Smatra da se Amerikanci neće naljutiti što nismo kupili F16.

- Osobno sam bio sklon nabavi F16 Barak s obzirom na to da znam kakve su njegove mogućnosti i karakteristike. Prvi natječaj je bio izuzetno transparentan, možda i previše transparentan jer se u svakom trenutku znalo sve. Postoji javna nabava, zna se koliki je proračun koji možemo izdvojiti i koje su karakteristike i to je definirala struka, a ne javnost. Skupile su se pametne glave u MORH-u i rekle trebamo to i to te je politika i struka odlučila - rekao je Akrap.

Na pitanje mijenja li se Rafalima ravnoteža snaga na Balkanu, odnosno u jugoistočnoj Europi, Akrap je rekao kako to povećava naše manevarske i strateške sposobnosti.

- Kad govorite o području Zapadnog Balkana s kojim graničimo, tu su primjetne dvije različite strategije. Hrvatska oprema svoje oružane snage ne zato da bi odgovorila na nekoga i ne reagira na naoružavanje neke druge strane. Mi se opremamo da nastavimo tradiciju iz Domovinskog rata, da budemo savjestan, odgovoran i ozboljan partner i saveznik - istaknuo je Akrap.

Na činjenicu kako se Srbija, koja je bila svojedobno agresor na Hrvatsku, naoružava i nabavlja oružje sa svih strana, prima donacije od Rusije, govore i o nabavci sustava S400 te bi onda Rafali bili upitni ili ne bi, Akrap je rekao da smo mi članica NATO-a.

- To je prva i temeljna postavka iz koje mi trebamo polaziti. To što Srbija kupuje i reagira na nas, to je njihov problem. Rafale kupujemo za sebe kao odgovorna članica EU-a i NATO-a. To što Srbija govori da će kupiti S400, to su priče za srbijansku domaću javnost. Turska je kupila sustav S400, sustav je vrlo blizak sustavu koji imaju Rusi. Srbija nema taj novac da plati sustav, a i da ima, ne bi dobila niti približnu mogućnost tog sustava - rekao je Akrap te dodao kako su MIG-ovi 29 koje je nabavila Srbija u usporedbi s Rafalima koje mi kupujemo nebo i zemlja u korist Rafala.

Direktor HS produkta Željko Pavlin rekao je kako su ove godine dobili nagradu Zlatna kuna od HGK za veliko trgovačko društvo u Hrvatskoj, dobili smo Zlatnu bilancu za najbolje prerađivačko društvo u RH, dobili smo zlatni ključ za najvećeg izvoznika u Ameriku u Hrvatskoj.

- U tvornici radi oko 1850 ljudi, ali broj ljudi je staro gledanje na snagu tvornice. Mi smo u ovom trenutku vjerojatno najautomatiziranija i najrobotiziranija tvornica u Hrvatskoj. Imamo najveći broj robota u proizvodnji od kojih su neki čak i rezultat našeg rata. Ovo će nam biti rekordna godina u našoj povijesti. Naš izvoz u Ameriku bit će oko 700.000 pištolja, a uspjeli smo izvesti u razne zemlje oko 20-ak tisuća pušaka. Ova rekordna godina bit će bolja 20% posto nego lanjska za koju smo dobili ove nagrade. To dovoljno govori o rezultatima, a to nas svrstava među najveće tvornice u našem segmentu u svijetu - rekao je Pavlin.

Dodao je kako u Francusku izvoze puno manje, oko 5000 pištolja te spomenuo kako su bili prije nekoliko godina u finalu javnog natječaja za novu pušku francuske vojske, ali nažalost, nisu pobijedili.

Kad su pitali francuskog ministra kako to da su izabrali njemački proizvod, javno je rekao kako Nijemcima prodaju jako puno stvari te da moraju od njih nešto kupiti.

- To ipak tako u svijetu i Europi funkcionira. Stalno svaka zemlja ima javne natječaje koji su po svim europskim tržišnim pravilima, no nekako uvijek u Njemačkoj pobijede Nijemci ako imaju taj proizvod, a u Francuskoj Francuzi. Pušku nemaju pa je zato to dobila Njemačka i opet je na snazi bilo partnerstvo. Nama je ovo prilika da i mi napravimo nešto više nego dosad - rekao je Pavlin.

Dodao je kako su bili i lani u finalu s pištoljem u Francuskoj s kvalitetnom ponudom, no da su im rekli da će dobiti na javnom natječaju ako se Francuzi ne budu bojali kupiti strateški proizvod za njihovu vojsku od jedne Hrvatske, koja ipak nema tu snagu i uvjerenje kao neke zapadne zemlje.

- U takvom slučaju ovakva prilika, kao što je kupovina aviona, više je nego prilika da se nešto napravi. Mislim da politika može tu puno napraviti. Ako mi imamo pištolje u specijalnim snagama francuskog ministarstva obrane, kao imamo pištolje koje smo isporučili za njihovu policiju, što je prvi put u svijetu da je isporučen s RFID čipom. Dobili smo nedavno jedan manji tender, a uskoro će biti i javni natječaj za francusku žandarmeriju, a dokazali smo kvalitetu i u više smo od 40 gradskih policija s pištoljima. Prilika kupovine aviona trebala bi biti da se kaže 'dajte kupite vi nešto' - smatra Akrap dodajući da imaju konkurentan proizvod.

- Politika tu može puno. Kad je u zadnjih 20 godina u Hrvatsku došao francuski predsjednik? Došao je potpisati da ćemo mi dati milijardu eura. To je ipak neka činjenica - istaknuo je Akrap u Otvorenom.

U ovom trenutku hrvatsko-francuska razmjena iznosi oko milijardu eura, mi njima izvozimo robe za 450 milijuna eura, a oni nama izvode oko 600 milijuna eura. Obuljen Koržinek je rekla kako Sporazum o strateškom partnerstvu ima važno poglavlje koje govori i o nastavku suradnje kad se govori i o vojnoj industriji.

- No zaista taj sporazum treba gledati šire, jednako kao i ciljeve te suradnje treba gledati šire od samog materijalnog interesa koji je, naravno, za naše gospodarstvo neizmjerno važan. Kad donosite takve odluke, polako gradite suradnju, gradite povjerenje, dođete uopće u situaciju da pregovarate, jačate te međusobne odnose - naglasila je ministrica.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2021 00:12