RAZLIČITA PRAVILA

Spor oko titule šefa Klinike: Šeparović docenturu dobio a da nije održao nastupno predavanje!

U svibnju je postao docent na Medicinskom fakultetu u Osijeku, ali da bi postao docent u Zagrebu, morao bi održati nastupno predavanje

Robert Šeparović

 Duje Klaric/Cropix/Cropix

Da bi netko postao predstojnik klinike u nekom hrvatskom kliničkom bolničkom centru, nužno je da bude profesor ili docent, odnosno da ima nastavno zvanje na medicinskom ili stomatološkom fakultetu. Upravo to bio je i uvjet natječaja za šefa Instituta za tumore, KBC-a Sestre milosrdnice raspisanog u lipnju. Jedan od kandidata, dr. Robert Šeparović, taj je uvjet ostvario mjesec dana prije ovog natječaja, ali bez održanog nastupnog predavanja za docenturu na Medicinskom fakultetu u Osijeku što nije bilo smetnja da ga Upravno vijeće bolnice izabere na tu funkciju. No, otvorilo je to prijepor oko načina stjecanja nastavničkih zvanja na hrvatskim sveučilištima za što nedvojbeno vrijede različita pravila.

Javni natječaj

Dok jedni inzistiraju da se primjerice nastupno predavanje za docenta ili izvanrednog profesora mora održati baš na sveučilištu i fakultetu na kojem će netko biti nastavnik drugi poput osječkog smatraju da se uvjeti mogu bezuvjetno ‘prenositi‘ s jedne na drugu visokoškolsku ustanovu odnosno sveučilišta pa čak i ako nisu kompatibilne.

Naime, dr. Šeparović postao je docent na osječkom Medicinskom fakultetu u svibnju bez da je održao nastupno predavanje! Na toj su mu visokoškolskoj ustanovi priznali predavanje za docenta održano 20. studenog 2018, godine na pulskom Fakultetu prirodnih znanosti dakle ne na Medicinskom fakultetu jer takav u Puli nema dopusnicu pa onda pravno i ne postoji.

Radi se o Odjelu koji uz ekološki studij dodir s medicinom ima u studiju sestrinstva.

No, na Medicinskom fakultetu u Osijeku tvrde da je sve po Zakonu i odlukama Rektorskog zbora pa kažu da je doc. dr. sc. Robert Šeparović izabran u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta Odlukom Fakultetskog vijeća Medicinskog fakulteta Osijek od 23. svibnja 2022. godine na temelju javnog natječaja od 6. travnja 2022. godine na koji se prijavio sa svom relevantnom dokumentacijom.

U skladu sa Zaključkom Rektorskog zbora od 9.svibnja 2018.godine i činjenice da u ZoZDiVO izrijekom nema ograničenja da se osobi koje je izabrana u naslovno zvanje ne priznaje izbor, stoga priznavanje izbora stečenog naslovnog znanstveno-nastavnog, umjetničko-nastavnog, nastavnog i suradničkog zvanja kod izbora u naslovno zvanje odnosno izbora u zvanje i na odgovarajuće radno mjesto, provodi se jednako na svim sveučilištima u Republici Hrvatskoj ako nisu propisani dodatni uvjeti na nekoj od sastavnica sveučilišta.

Nastupno predavanje je sastavni dio Izvješća Povjerenstva u postupku izbora pristupnika u odgovarajuće zvanje i prilaže se uz Izvješće Povjerenstva za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u odgovarajuće naslovno zvanje a to je u ovom slučaju sadržano u Odluci Vijeća Odjela za prirodne i zdravstvene studije Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli od 23. siječnja 2019. godine budući da je natječaj na Medicinskom fakultetu u Osijeku bio raspisan za isto znanstveno područje, polje i granu.

Dekan Medicinskog fakulteta u Osijeku, prof.dr. Ivica Mihaljević, kaže da je odluku donijelo Fakultetsko vijeće i temeljem pozitivnog mišljenja Povjerenstva za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u zvanja!

Naime, ostaje činjenica je da je nastupno predavanje dr. Šeparovića za docenta na Odjelu za prirodne znanosti u Puli prihvaćeno i na osječkom fakultetu a ova administrativna jezična ekshibicija pokušava objasniti da jednom docent, profesor, ili što već, uvijek i svugdje bez pogovorno može ‘seliti‘ nastavničku titulu po svim fakultetima, studijima, veleučilištima po cijeloj Hrvatskoj čak i ako nema kompatibilnosti između studija!?

Pitanje je onda zašto KBC Sestre milosrdnice onda nije priznao docenturu iz Pule kao relevantni uvjet za mjesto predstojnika već traži onu medicinskog ili stomatološkog fakulteta ako je ‘to isto‘.

Ravnatelj prof.dr. Davor Vagić kaže kako ne želi ulaziti u taj prijepor te da je kandidat imao ‘sve potrebne uvjete‘ kad je odabran za predstojnika.

Povjerenstvo

No, ono što tvrde na Medicinskom fakultetu u Osijeku, odnosno da je ‘jednom docent uvijek docent‘, na zagrebačkom fakultetu rezolutno odbijaju.

"Ne, to se na zagrebačkom Medicinskom fakultetu ne bi moglo dogoditi. Ako kod nas netko želi biti docent onda mora imati nastupno predavanje na našem fakultetu. Javno se objavljuje datum i vrijeme nastupnog predavanja kao i tko su članovi povjerenstva. Netko može biti primjerice izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu Rijeci ali ako kod nas postaje docent on mora održati nastupno predavanja", jasan je prof.dr. Slavko Orešković, dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Dodaje da se pazi na dignitet znanstvene zajednice.

Primjer državnog tajnika Bašića pokazuje kakva su pravila

Dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu kaže da se u slučajevima nastupnog predavanja jako pazi da se ne ruši dignitet znanstvene zajednice te da članovi povjerenstva budu uvaženi predstavnici struke.

"Ako se bira predavač za katedru iz ginekologije, onda su barem dva člana povjerenstva profesora ginekologa iz ustanove koja je nastavna baza, a treći može biti iz druge ali jednako uvažen u struci", objašnjava prof. dr. Orešković.

Da se nastupno predavanje mora održati na sveučilištu na kojem će netko biti predavač, govori i nedavni primjer državnog tajnika doc. dr. Silvija Bašića. Naime, čovjek je već nekoliko godina docent na Medicinskom fakultetu u Osijeku i već tri godine izvanredni profesor na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo u istom gradu, ali da bi postao docent u Zagrebu, morao je odraditi nastupno predavanje u ožujku ove godine. U povjerenstvu su mu bile tri uvažene neurologinje prof. dr. Zdravka Poljaković, prof. dr. Ervina Bilić i prof. dr. Marija Žagar, sve iz iste struke.

S druge strane, dr. Šeparoviću na predavanju u Puli u povjerenstvu je bio tek jedan onkolog u mirovini prof. dr. Damir Vrbanec, Krešimir Pavelić, koji se cijeli radni vijek bavio bazičnom znanošću, te umirovljena profesorica anatomije iz Rijeke Dragica Bobinac. No, to očito nije bilo sporno u Osijeku gdje primjerice ima više od sto nastavnika interne medicine ili slično kao u Zagrebu gdje medicinu studira pet puta više studenata.

Neki bivši dekani s kojima smo razgovarali kažu kako je takva praksa nedopustiva odnosno da bi se mogla primijeniti na znanstveno nastavno zvanje redovitog profesora i redovitog profesora u trajnom zvanju, a za sva ostala nužno je provesti proceduru uključujući nastupno predavanje osobito ako se ne radi o istom sveučilištu. U suprotnom, ruši se, kažu, dignitet sveučilišta i znanstvene zajednice. Situaciju oko svoje docenture u Osijeku dr. Šeparović nije želio komentirati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. studeni 2024 00:50