Zagrebački spomenik žrtvama holokausta vrijedan 11 mil. kuna, doznajemo iz Grada, neće biti otkriven ni danas, na Dan sjećanja na holokaust. Naime, spomenik kovčega na željezničkoj postaji, motiv inspiriran prikazom deportacije Židova iz filma "Schindlerova lista" kipara Dalibora Stošića i Krešimira Rogine, koji je na zagrebački Glavni kolodvor postavljen još u ožujku lani, još stoji na istom mjestu - pokriven. Trebao je biti službeno otkriven lani 22. travnja, na Dan proboja iz ustaškog logora Jasenovac, ali to se nije dogodilo. Kako kažu upućeni, možda će se to ipak dogoditi u travnju ove godine.
Spomenik još nije otkriven, kako doznajemo od Rade Borić, vijećnice platforme Možemo! u zagrebačkoj Skupštini, jer se čeka konačni dogovor sa židovskom zajednicom. Prema riječima Ognjena Krausa, predsjednika Židovske općine Zagreb, spomenik bi bio prihvatljiv kada bi ga se preimenovalo iz "Spomenika holokaustu" u "Spomenik žrtvama ustaškog terora ili žrtvama NDH".
"Židovska zajednica ne može prihvatiti spomenik za šest milijuna Židova ubijenih u svijetu kao da se to događalo negdje drugdje. U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, po rasnim zakonima te takozvane države, uz Židove sistemski se ubijalo Srbe, Rome, kao i sve neprijatelje tadašnjeg režima", naglašava Kraus.
To da mi komemoriramo šest milijuna žrtava, a ne posvećujemo to našim žrtvama, i za povjesničara Ivu Goldsteina sugerira da se holokaust dogodio negdje drugdje, a ne tamo gdje se spomenik diže, upravo na Glavnom kolodvoru.
"S tog je mjesta u kolovozu 1942. oko 800 zagrebačkih Židova deportirano u Auschwitz. Spomenik se postavlja u sjećanje na 30.000 Židova stradalih u holokaustu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i na brojne žrtve drugih genocida i masovnih zločina koje su počinili ustaški režim i Treći Reich", rekao je Goldstein.