Koliko ste se puta našli u situaciji da ste strancu pokušali objasniti da se s Brača ne može na Hvar, a da se ne vrati u Split, jer brodske su linije između otoka rijetke ili ih uopće nema? A, u koliko ste navrata svjedočili jalovim raspravama o tomu trebaju li nam kruzeri u Splitu i nove marine, kako zaposliti škverane ili bolje povezati najveći dalmatinski grad sa škojima koji su tu, na dohvat ruke, pa produljiti sezonu na pola godine i zaraditi ozbiljan novac od turizma.
Kako piše Slobodna Dalmacija, iz arhitektonske radionice oca i sina Boženka i Rina Jelića, stiže projekt koji bi mogao riješiti sve te probleme, a od Splita napraviti i mediteransku metropolu, i turističku meku. Podmorskim tunelskim mostovima, čuvenog arhitekta i statičara Boženka Jelića, Split bi se povezao s Bračom, Šoltom i Hvarom, a sve se bez ikakvih tehničkih problema može realizirati u našim brodogradilištima i financirati iz fondova EU-a odakle već podupiru takve projekte.
I ne manje važno, izmjenama i dopunama prostornog plana Županije splitsko-dalmatinske, ostavljena je mogućnost spajanja otoka s kopnom i otoka međusobno podmorskim tunelima, a predstavnici lokalne uprave i samouprave, kao i stručnjaci koji rade u Vladinim ministarstvima, a kojima je sve nedavno prezentirano, oduševljeni su i tvrde kako konačno imamo megaprojekt koji bi mogao izvući zemlju iz krize jer bi na sebe vezao tisuće novih radnih mjesta.
Rino Jelić, glavni menadžer tvrtke „Jelić inženjering“, započeo je svoju priču kao impresivnu ideju pretočiti u još impresivnije djelo:
- Širina Bračkog kanala kreće se od 12 kilometara pred Splitom do 6 kilometara pred Dugim Ratom. Kako je cesta od Dugog Rata do Splita preopterećena, ne bi bilo pametno graditi tunelski most na toj lokaciji već bi mu početak bio na postojećem Trajektnom terminalu pred gradskom lukom na mjestu budućih vanjskih vezova za kruzere. Njegov izlazak iz mora bio bi na Braču između uvale Livka i Sutivana.
Povezivanje Splita i Brača izvelo bi se s dva tunelska mosta dužine 5.800 i 6.500 metara koji se na sredini Bračkog kanala povezuju umjetnim otokom – kaže Jelić i pokazuje nam simulaciju velebnog umjetnog otoka.
Jelić nam pojašnjava:
- Umjetni otok gradio bi se na plićini po sredini kanala gdje je dubina mora oko 15 metara, i gdje je moguće izaći iz mora te se ponovno vratiti u podmorski tunel. Ovakvim načinom vođenja tunela, gdje se tunel dužine preko 12 kilometara pretvara u dva manja, put kroz podmorje čini sigurnijim i ugodnijim.
Umjetni otok mogao bi biti isplativa investicija sam za sebe, jer bi se na njegovoj površini od oko 25.000 metara četvornih predvidjela mogućnost građenja dva turističko poslovna objekta po 3600 metara četvornih s parkingom površine od 3.600 metara četvornih te prometnicama, šetnicama i gatovima od 17.500 metara četvornih.
Unutar otoka izgradila bi se zatvorena marina za privez 100 jahti dužine do 30 metara, za deset jahti dužine do 50 metara, te dva vanjska veza za kruzere dužine do 300 metara, restorani, zgrada lučke uprave... – ističe Jelić.
- Da čitatelji ne bi mislili da se radi o nečemu što je daleka budućnost, razjasnimo da bi umjetni otok bio nasađen na betonske stupove u moru, a kad bi se u škveru izgradili njegovi dijelovi, oni bi se sistemom lego kocaka samo povezali u platformu, betonski učvrstili i asfaltirali. Ništa komplicirano. Na isti se način rade i gatovi, ništa tu nema novoga ni nepoznatoga.
S podmorskim tunelima je ista stvar. U škveru napravimo sekcije, koje onda tvrtka koja je specijalizirana za brtvljenje, a takvih je koliko hoćete, samo spoji. Marina na umjetnom otoku omogućila bi da svi privezani kruzeri budu daleko od grada i plaža, te bi zagađenje bilo svedeno na najmanju moguću mjeru.
Kada se kruzer, od svojih 290 metara, približi luci, doima se da će se srušiti na Split, a da ne govorimo o gužvama koje se stvaraju, a da otočani od njih nemaju koristi. Našim rješenjem megakruzeri se iz Splita gotovo ne bi ni vidjeli, a veliki dio turista odlazio bi putem otoka, pa bi ugostitelji radili cijelu godinu.
Autobusima i taksijima s umjetnog otoka, koji bi podvodnim tunelima bio povezan s Bračom i Splitom, turisti bi se razvozili u željenim smjerovima. Na raspolaganju bi bili i vezovi u marini za velike jahte koje se sada nemaju gdje vezati, a to je, znamo, bogata klijentela i takva marina isplatila bi veliki dio troškova izgradnje tunela.
Aerodrom na Braču bio bi središnji za sve otoke, uključujući i Makarsko primorje. Na par sati iz svih dijelova Europe dolazilo bi se direktno na škoje, što znači da bi postali dostupni i za vikend aranžmane tijekom cijele godine. Kad se tome pridodaju kruzeri s umjetnog otoka između Splita i Brača, cirkulacija gostiju bila bi usporediva s najboljim turističkim odredištima svijeta - tvrdi Jelić.
Poslužimo se žargonom iz TV prodaje, pa recimo „ali, ni to nije sve...“
Povezivanje otoka Šolte i Brača obavilo bi se kroz morski tjesnac Splitska vrata između rta Livka na Šolti te rta Ražanj na Braču, kazuje nam Rino Jelić.
– Udaljenost između otoka iznosi oko 800 metara što zaista nije nikakav problem premostiti. Ovaj tunelski most potrebno je povezati s postojećim cestama na Šolti i Braču. Ceste su već probivene do mora s obiju strana. Nakon povezivanja Splita s Bračom, potrebno je cestom od Sutivana preko Milne, te novom cestom vođenom po južnim padinama Brača doći do mjesta Murvice gdje bi se izveo tunelski most kao veza Brača i Hvara. Dužina toga tunelskog mosta iznosila bi oko 4000 metara.
Predviđamo da bi se otok Hvar na svom istočnom kraju, kod mjesta Sućuraj, povezao s kopnom kod Drvenika, a time i s Jadranskom magistralom na putu prema Dubrovniku, te bi prema Makarskoj, kroz novi tunel, bio spojen i s autocestom. Time se zatvara krug između svih važnijih otoka kao prometni prsten Splitsko-dalmatinske županije. Time se s Makarskog primorja lako i brzo može doći do najvećih otoka, a takvo bi povezivanje u turističkom i gospodarskom smislu bilo od goleme važnosti – ističe Jelić.
- U Zadarskoj županiji nastavljamo s projektima koje smo započeli na spajanju Zadra s otokom Ugljanom iz luke Gaženica – kaže Jelić i dodaje da bi se s gradnjom moglo početi sredinom 2015. godine, nakon što se izrade potrebne studije i ishoduju dozvole. Kako je otok Ugljan s Pašmanom spojen mostom, 150 kilometara nove obale ostalo bi trajno povezano s kopnom i autocestom do Slovenije, Italije i Mađarske, a što će, uvjeren je Jelić, biti od presudnog značenja za Zadar i okolicu.
A nakon što su Jelići ponudili rješenje za povezivanje zadarskih otoka i model kojim bi se povezali Pelješac i kopno kod Neuma, stigao je i poziv iz Šibensko-kninske županije. Oni žele podmorski tunel do Prvića, otoka bez automobila, pa će im ponuditi rješenje tunela za pješake, bicikliste i s trakom za vozila Hitne pomoći ili vatrogasce radi brzih intervencija, piše Slobodna Dalmacija.
Koliko sve to stoji?
•• Planirana cijena izrade oslonaca i tunelskih cijevi sa zaštitom, transportom, montažom, brtvljenjem, istražnim radovima, projektiranjem i nadzorom, procijenjena je na 30 tisuća eura po dužnom metru. Gornji raspon cijene ovisi o dubini mora, nosivosti i konfiguraciji tla, a maksimalno može dosegnuti 40.000 eura.
•• Gaženica - Ugljan 4950 m 148.500.000⁈
•• Split - Marina 6000 m 180.000.000⁈
•• Marina - Brač 6000 m 180.000.000⁈
•• Brač - Hvar 3800 m 114.000.000⁈
•• Brač - Šolta 800 m 24.000.000⁈
•• Hvar - Makarsko primorje 5200 m 156.000.000⁈
•• Split - Čiovo 2200 m 66.000.000⁈
•• Divulje - Čiovo 1600 m 48.000.000⁈
•• Split (kopno) - Kaštela 1300 m 39.000.000⁈
•• Koridor Pelješac 70.000.000 eura s nastavkom do Korčule za 100.000.000 eura. Za usporedbu, predloženi most kod Neuma koštao bi 300 milijuna eura!
Kako se grade podmorski mostovi?
Pogon za proizvodnju elemenata tunelskih mostova gotovo je identičan pogonu za remont i gradnju brodova srednje veličine, do 80 metara i težine do 3500 tona.
Pogon se sastoji od lifta za podizanje i spuštanje brodova u more, te uređenog betonskog obalnog platoa na kojem se obavlja remont ili građenje novih brodova. Te uvjete ima gotovo svako naše brodogradilište, pa bi primjenom ove tehnologije posao bio osiguran za škverane idućih 15 do 20 godina, a i u građevinskom bi sektoru imali pune ruke posla.
Jelićeve podmorske veze
•• Tunelski most 1 SPLIT UMJETNI OTOK L=6000 m
•• Tunelski most 2 UMJETNI OTOK OTOK BRAČ L=6500 m
•• Tunelski most 3 OTOK BRAČ OTOK HVAR L=3800 m
•• Tunelski most 4 HVAR - DRVENIK (kopno) L=5200 m
•• Tunelski most 5 SPLIT (kopno) OTOK ČIOVO L=2200 m
•• Tunelski most 6 DIVULJE (kopno) O. ČIOVO L=1600 m
•• Tunelski most 7 SPLIT (kopno) KAŠTELA L=1300 m
•• Tunelski most 8 OTOK BRAČ OTOK ŠOLTA L=800 m
Tuneli u Kaštelanskom zaljevu
•• Jelićevi su predvidjeli i podmorske tunele u Kaštelanskom zaljevu, a kojim bi se povezale kopnene prometnice Splita, Solina, Kaštela, Trogira i Čiova.
•• Tunelski most DIVULJE - ČIOVO, ukupne dužine 1.500 m
•• Tunelski most ČIOVO - UVALA KAŠJUNI, dužine 2.500 m
•• Tunelski most STINICE - SUĆURAC, dužine 1.800 m
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....