SPAS ZA SVE S DUGOM VEĆIM OD 30.000 KUNA Saznajte sve uvjete za proglašenje osobnog bankrota

Vlada će na današnjoj sjednici u saborsku raspravu uputiti dugonajavljivani prijedlog Zakona o stečaju potrošača, poznatiji kao zakon o osobnom bankrotu.

Smisao Zakona o osobnom bankrotu, uvjeravaju nas u ministarstvu pravosuđa, jest omogućiti prezaduženim i blokiranim građanima novi, odgovorniji početak, a vjerovnicima namirenje potraživanja, čak i onda kad potrošač trenutno nema sredstava iz kojih bi mogao namiriti dug.

Hrvatski zakon o stečaju potrošača, pisan je, tvrde u Ministarstvu pravosuđa, po uzoru na zakone u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji.

Da broj građana koji nisu u stanju podmirivati obaveze iz godine u godinu raste pokazuju podaci FINA-e. Na kraju 2014. u Hrvatskoj je bilo 322.498 građana s blokiranim računima, a ukupni iznos njihovog duga popeo se na 31,06 milijardi kuna. Dvije godine ranije, na isteku 2012. bilo je 245.441 blokirani građan, a ukupni dug je iznosio 17,68 milijardi kuna.

Prema predloženom zakonu o stečaju potrošača, osobni bankrot može pokrenuti svaka osoba koja se tri ili više mjeseci nalazi u blokadi, a obaveze su joj 30.000 kuna ili više. Osobni bankrot prema ovom zakonu moći će pokrenuti i osobe koje se bave samostalnom djelatnošću. Međutim, u njihovom slučaju kriterij je da imaju manje od 20 vjerovnika i dug manje od 100.000 kuna.

U Ministarstvu pravosuđa, međutim, vjeruju da većina blokiranih neće posegnuti za pokretanjem osobnog bankrota jer je riječ o postupku neugodnom za dužnika.

Zakon predviđa dvije faze postupka osobnog bankrota - izvansudski i sudski. Ni jedan blokirani građanin koji se odluči posegnuti za institutom osobnog bankrota neće moći ići izravno na sud ako se prethodno s vjerovnicima nije pokušao nagoditi u izvansudskoj nagodbi.

Za izvansudsku nagodbu bit će zadužena FINA. Dužnik prvo odlazi u FINA-u s popunjenim obrascem u kojem točno i precizno navodi svu svoju pokretnu i nepokretnu imovine, sve prihode i sva dugovanja. Taj postupak dužnika košta 100 kuna koje mora unaprijed uplatiti, a ako nema, taj iznos će mu na ime besplatne pravne pomoći platiti država. U poslovnicama FINA nalazit će se izvansudska savjetovališta - posebna prostorija u kojoj će ih čekati posrednici u izvansudskoj nagodbi.

Posrednici su zaposlenici FINA-e koji će proći posebnu obuku za posredovanje kod osobnog bankrota. Program njihovog osposobljavanja osmislila je Svjetska banka, a provest će ga njemački stručnjaci. Nakon toga posrednik poziva sve vjerovnike i izrađuje plan povrata potraživanja. Taj plan se također unosi u obrazac. Određuje se rok od jedne do pet godina unutar kojeg posrednik preuzima upravljanje imovinom dužnika, njegovim prihodima i načinom namirenja vjerovnika. U tom razdoblju dužniku mora ostati tek minimalni mjesečni iznos u visini socijalne pomoći koja, u slučaju da je dužnik samac, iznosi 800 kuna. Dugovi koje blokirani građanin niti rasprodajom imovine niti prihodima ne može vratiti u roku od jedne do pet godina otpisuju se, a dužnik kreće ispočetka bez ikakvih dugova.

Ako dužnik i vjerovnici ne postignu izvansudsku nagodbu, postupak osobnog bankrota otvara se pred sudom. Za provedbu sudskih postupaka osobnog bankrota nadležni će biti građanski općinski sudovi. Međutim, da bi otvorio sudski postupak osobnog bankrota, blokirani dužnik i njegovi vjerovnici na sud moraju doći s potvrdom FINA-e iz koje je vidljivo da su se pokušali izvansudski nagoditi i da nisu uspjeli.

Na početku sudskog postupka, na pripremnom ročištu sudac će pokušati još jednom natjerati dužnika i vjerovnike da postignu dogovor. Dogovor se pred sudom smatra postignutim ako iznos oko kojeg se dužnik i vjerovnici uspiju dogovoriti prelazi polovicu ukupnih tražbina. Tek ako dogovor na pripremnom ročištu izostane, otpočinje sudski postupak osobnog bankrota.

Sudac će imenovati stečajnoga upravitelja kojeg će odabrati s liste stečajnih upravitelja. Stečajni upravitelj će na temelju analize dužnikove ukupne imovine, prihoda i dugova, načiniti realan plan otplate duga u razdoblju ne kraćem od jedne i ne dužem od pet godina. Tijekom toga razdoblja stečajni upravitelj upravlja cjelokupnom imovinom i prihodima dužnika. Ako to iznos duga zahtijeva, prodaje se cjelokupna imovina dužnika uključujući i dom u kojem dužnik živi. Dužnik može zatražiti da tijekom razdoblja otplate ostane živjeti u jedinoj nekretnini koju ima i sud mu je to dužan odobriti. Razdoblje koje stečajni upravitelj odredi kao rok za povrat dugova (od jedne do pet godina) naziva se razdobljem “provjere ponašanja”. Tijekom toga razdoblja dužnik je obavezan prijaviti čak i najmanju promjenu imovine, nasljedstvo koje je dobio, ili prihod kojeg je ostvario.

Uvidi li stečajni upravitelj već na početku da blokirani građanin nema značajne imovine koja bi se mogla prodati, te da ni kroz pet godina neće moći otplatiti dug, zatražiti će da sud naloži oprost.

Dužnici koji uđu u postupak obavezni su istinito prikazati imovinu i dugove. Onaj tko laže, gubit pravo na osobni stečaj u idućih 10 godina.

Sudski postupak osobnog bankrota koštat će dužnika 1000 kuna. Zanimljivo je da nije predviđen oprost poreznog duga za građane.