ŠOKANTNO Hrvati su postali nacija starih ljudi: Imamo puno više staraca nego djece!

ZAGREB - Hrvatski građani u posljednjih su 60-tak godina ostarili za čak 11 godina! Prosječni stanovnik Hrvatske, prema danas objavljenim rezultatima Popisa iz 2011. godine, ima 41,7 godina, čime se Hrvatska svrstala među zemlje duboke starosti. Udio stanovnika starijih od 65 godina prvi je puta, od kad se rade popisi, nadmašio udio djece do 14 godina, i to za nezanemarivih 106.000. Zbog dužeg životnog vijeka i manje smrtnosti u ranijem životnom dobu, među starijim stanovništvom većinu čine žene: svaka peta žena u Hrvatskoj starija je od 65 godina te ih ima čak 144.722 više nego djevojčica mlađih od 14.

Bit će još manje djece

Od posljednjeg popisa rađenog 2001. godine za čak 10 posto opao je i broj žena u fertilnoj dobi, odnosno u dobi za rađanje djece, kojom se statistički smatra dob žena od 15 do 49 godina. Njihov udio u ukupnom ženskom stanovništvu, koji se uvijek kretao oko 50 posto, pao je na 43,8 posto. Opao je i radni kontingent stanovništva, odnosno građana između 15 i 65 godina, i to za gotovo 100.000.

- Ovi su trendovi očekivani jer ih demografi najavljuju već godinama. I očekivano su zabrinjavajući, s gospodarskog, socijalnog i zdravstvenog aspekta. Životni vijek se produžava, građani su sve stariji, a natalitet sve manji. Najveći je porast zabilježen među stanovništvom starijim od 80 godina, koje se smatra četvrtom dobi i zahtijeva posebnu njegu i pomoć. Sustav je već sada teško održiv, a pitanje je tko će ga svojim radom održavati u budućnosti - kaže dr. Jakov Gelo s Katedre za demografiju zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Čak 2.201 čovjek u Hrvatskoj stariji je od 95 godina, od čega 1.719 žena. Tijekom 2001. godine takvih je bilo 1.445, a, usporedbe radi, 1953. godine u Hrvatskoj je živjelo samo 275 osoba koje su doživjele 95. rođendan.

Samo dvije hrvatske županije - Zagrebačka i Međimurska - imale su neznatno više djece od starijeg stanovništva, dok je 2001. godine takav odnos imalo čak 14 županija!

Pao broj Hrvata

- Međimurska županija ima takav odnos zbog nešto većeg udjela romskog stanovništva, koje ima visoki prirast. Zagrebačka županija je pak područje naseljavanja, veliki broj mladih ljudi koji dolaze na studij iz Zagreba te ostaju tu zbog posla naseljava se, zbog jeftinijeg rješavanja stambenog pitanja, u zagrebačkom prstenu, a ne samom Zagrebu - kaže dr. Gelo. Zbog toga gradovi poput Dugog Sela ili Svete Nedelje posljednjih godina redovito bilježe pozitivan prirodni prirast, bitno veći od onog u Gradu Zagrebu.

Nacionalni sastav stanovništva nije se bitnije promijenio u odnosu na 2001. godinu: 90 posto građana i dalje se izjašnjava Hrvatima, no njihov je broj, sukladno ukupnom padu stanovništva, u posljednjih 10 godina pao za 100.000. Pao je i broj srpskog stanovništva, za 7,4 posto, odnosno s 201.631 na 186.633. Sada u ukupnom hrvatskom stanovništvu čine 4,36 posto, dok su 2001. godine činili 4,54 posto. Usporedbe radi, broj Hrvata u Srbiji u istom je periodu pao 18 posto.

- Porastao je broj Bošnjaka, Albanaca i Roma, što velikim dijelom ukazuje na činjenicu da je promijenjena društvena klima i da je danas u Hrvatskoj mnogo lakše izjasniti se Romom nego prije 10 godina - kaže dr. Gelo.

Broj Roma gotovo se udvostručio: s 9.463 tijekom popisa 2011. godine na 16.975. Međutim, taj broj još je uvijek daleko od stvarnog, jer, primjerice, dvostruko više pripadnika romske nacionalnosti registrirani su primatelji neke socijalne naknade. Broj Albanaca narastao je za 12 posto, s 15.000 na gotovo 17.000. Najveći su porast zabilježili Bošnjaci, za 50 posto: s 20.755 na 31.479.

Srba 7 posto manje

Prema vjerskoj strukturi, broj katolika u posljednjih 10 godina smanjio se za 206.408 (dvostruko više od pada broja Hrvata) te ih sada ima 86,3 posto. Tijekom 2001. godine udio je iznosio 87,97 posto.

Minimalno je pao broj pravoslavaca, za oko 5.000, a za toliko se povećao broj muslimana. Broj agnostika povećao se za čak 20 puta, a broj ateista za trećinu. Agnostika i skeptika je 2001. godine bilo 1.547, a lani 32.518!

Onih koji su se izjasnili kao ateisti prošle je godine bilo 163.375, a deset godina ranije 98.376.

Većina građana, njih 99,41 posto, ima hrvatsko državljanstvo, a za 95,6 posto stanovnika materinski je jezik hrvatski. Na drugom mjestu materinskih jezika, s 0,4 posto, nalaze se talijanski i albanski jezik.