ŠOKANTNI REZULTATI ISTRAGE POREZNIH INSPEKTORA Građani utajili 470 milijuna kuna imovine!

Iako je do prije nekoliko godina Porezna uprava provjeravala vrijednost imovine i prijavljenog dohotka samo na mahove, u svojevrsnim velikim akcijama 'češljanja knjiga', otkada su stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak i famozni članak 63. to je redovni posao poreznika. Prema najnovijim podacima, od početka 2012. do 15. rujna ove godine Porezna uprava je u 1.249 postupaka otkrila 472,4 milijuna kuna vrijednosti imovine i novca na koje nije plaćen porez. Kako doznajemo od poreznih vlasti, njima je sad najveći problem sudska praksa za takve slučajeve, odnosno ne postojanje iste.

Slučaj Cetinski

Primjerice, značajan je problem kako provjeriti izjave koje obveznici pod poreznom istragom daju u postupku. Zbog toga su, ističu, u slučaju Cetinski dvoje poreznika završila u zatvoru. Njih se, prema pisanju medija, tereti da su u dogovoru s Mirkom i Vinkom Cetinski prihvaćali bez ikakve provjere isprave i prateću dokumentaciju, za porezne prijave obitelji Cetinski za 2011., 2012. i 2013., iako su imali spoznaje da su dokazi o podrijetlu imovine obitelji Cetinski nevjerodostojni.

Sve smo naslijedili

U praksi se pokazalo, kako se može čuti u neslužbenim razgovorima s vodećim ljudima u Poreznoj upravi, da veliki dio građana, kod kojih se uoči razlika između, primjerice broja nekretnina i prijavljenog dohotka, tvrdi da su novac naslijedili.

Sad nastaje problem jer hrvatski sudovi sporo, kako tvrde poreznici, provode ostavinske rasprave. Nadalje, dugo se čekaju riješenja o ostavinskim raspravama pa je poreznim inspektorima problem prihvatiti ili pobijati izjave poreznih obveznika za koje postoji sumnja da su utajili dohodak.

-Primjena članka 63. Zakona o porezu na dohodak je najskliskiji teren za poreznu vlast ‡ slaže se i Dubravko Kušeta, potpredsjednik Hrvatske komore poreznih savjetnika. Po njegovom iskustvu, dokaz koji je prihvaćen primjerice u Splitu, ne mora biti u Rijeci ili Osijeku.

Prije dvije godine, kada je Porezna uprava, započela s intezivnim kontrolama imovine i prijavljenih primanja među prvih 3.000 kontrola i poziva na razgovor bilo je i dosta zvučnih imena kao što su Marko Perković Thompson, Jelena Rozga, Zoran Mamić te dosta liječnika i odvjetnika. Thompson je, u međuvremenu, platio ' kazneni' porez od 1,2 milijuna kuna, što je potvrdio i Upravni sud ovog ljeta.

Procedura oduzimanja

Porezni postupci, kada se primjenjuje članak 63. znaju se u nekim slučajevima otegnuti i na nekoliko mjeseci. Jer, prema proceduri, sve započinje poreznim nadzorom nakon kojeg se radi zapisnik. Porezni obveznik, ako nije zadovoljan, u toj etapi može uložiti prigovor, ako ga poreznici ne usvoje, slijedi pisanje poreznog rješenja. Ako obveznik i dalje smatra da poreznici nisu u pravu, može se žaliti i tada žalbu predaje Samostalnom sektoru za drugostupanjski upravni postupak Ministarstva financija.

Ako ga i oni odbiju, porezni obveznik mora platiti razrezani porez u roku od osam dana i ima 30 dana da potraži pravdu na Upravnom sudu. Dobra stvar je, kako pričaju ljudi iz prakse, što Upravni sud donosi presude u roku od godine ili dvije.

Direktiva iz EU-a

Prije nekoliko mjeseci, inače, Europski parlament izašao je s Prijedlogom direktive o zamrzavanju i oduzimanju imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima. Ako ona bude usvojena, imovina će se oduzimati i bez sudske presude i u slučaju ako bude prenesena na treće osobe. Bit će dovoljno da se utvrdi da imovina ne odgovara prihodima.