OLAKŠANJE ZA NOVČANIKE

SMANJENJE ZATEZNE KAMATEKašnjenje plaćanja rata zastambeni kredit stajat ćevas i do 400 kuna manje

Hrvatska udruga banaka nije zadovoljna odlukom Vlade i tužit će je Europskoj komisiji
Zagreb, 130208.Sjediste HYPO grupe, Slavonska avenija. Banka - ilustracije.Brojanje novca. Foto: Elvir Tabakovic / CROPIX
 Elvir Tabaković / CROPIX

Izmjenama i dopunama Zakona o obaveznim odnosima, Vlada je na jučerašnjoj sjednici smanjila iznose zakonskih zateznih kamata za tvrtke i građane, uštedjevši tako zaduženim građanima i do nekoliko desetaka milijuna kuna godišnje. Konkretnije, izmjenama ovog zakona zatezne kamate za blokirane i zadužene građane pale su za 4 postotna boda - dakle sa 12 na maksimalno 8,4 posto, što u stvarnosti znači da će zatezne kamate za građane od 1. srpnja biti u pravilu oko 30 posto niže od dosadašnjih.

U izbornoj godini Vlada, dakako, nije izbjegla od zateznih kamata rasteretiti niti tvrtke.

Tako će one za trgovačka društva s visokih 15 pasti na 10,14 posto, a uz smanjenje zatezne kamate, Vlada je odlučila smanjiti i iznos najvećih dopuštenih kamata, pa će one tako s dosadašnjih 11 pasti na 10,14 posto.

U prilog Vladinoj odluci koja bi trebala pomoći rasterećenju građana i trgovačkih društava ide činjenica da je Hrvatska, barem dosad, bila među zemljama Europske unije s najvećim stopama zateznih kamata pa tako Ministarstvo financija procjenjuje da će se ovom odlukom dug blokiranih građana smanjiti sve zajedno za milijardu i 200 milijuna kuna.

Četiri problema

“Ovo je samo prvi korak koji radimo, idemo žurno pomoći građanima i trgovačkim društvima. Rezultati će se vidjeti čim se zakon usvoji”, rekao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Za razliku od blokiranih građana, očekivano, na odluku Vlade najviše su se razljutili bankari pa je tako direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček za N1 Televiziju najavio kako će se HUB po ovom pitanju svakako obratiti Europskoj komisiji.

Naime, kako su za Jutarnji list pojasnili u HUB-u, udruga nije imala ništa protiv toga da se riješi pitanje zateznih kamata i ograničenje ugovornih kamatnih stopa, ali ne na način da se četiri problema pokušavaju riješiti jednim propisom.

Propisi EU

“Zakonska zatezna kamata za pravne osobe jedino je što je potrebno regulirati propisima, jer to zahtijeva direktiva EU o kkašnjenjima u plaćanju. Hrvatska ima najvišu stopu, kao posljedicu nespretnih rješenja u prošlosti. S druge strane, zakonska zatezna kamata za potrošače nije uređena propisima EU i zemlje članice imaju slobodu propisivanja ili nepropisivanja takve kamate”, stoji u dopisu iz HUB-a, u kojem posebno napominju kako Vlada u prijedlogu i izmjenama Zakona o obaveznim odnosima nije uvažila niti jednu sugestiju ili komentar bankara.

Kako bi našim čitateljima konkretno prikazali na koji će se način smanjenje zateznih kamatnih stopa odraziti na njihove osobne financije, Jutarnji list je zamolio zagrebačku računovodstvenu tvrtku Raverus d.o.o. da nam izračunaju prosječne uštede na nekoliko odabranih primjera.

Sanela Rasinec iz Raverusa tako je izračunala kolike su potencijalne uštede za građane kod dugovanja za režije i minusa po tekućem računu, a dva izračuna odnose se i na one građane koji imaju običaj kasniti više od četiri odnosno šest mjeseci s plaćanjem rata za nenamjenske, odnosno stambene kredite.

Prema izračunu Raverusa, smanjenje zatezne kamate najviše će osjetiti građani sa stambenim kreditima - oni koji kasne s ratama preko šest mjeseci uštedjet će 407,81 kunu, kao i oni s dugovima za režije gdje se uštede kreću do 386 kuna u godini.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 15:00