SLUČAJ MAJKE MIRELE ČAVAJDE

Slovenski ekspert: ‘Tvrdnje vaših liječnika zvuče kao izgovor, postupak feticida brzo se nauči‘

Imamo pet liječnika koji su naučili postupak feticida. Pokazat ćemo hrvatskim kolegama. I u Sloveniji smo bili pod klerikalnim pritiscima, ali uspjeli smo im se othrvati, kaže dr. med. Adolf Lukanović

Mirela Čavajda; u krugu: Adolf Lukanović

 Neja Markicevic/Cropix; Screenshot/N1 Televizija

Postupak prekida visokog stupnja trudnoće se brzo nauči, ne može se prepustiti stihiji, ali nije ni naročito kompliciran. Tvrdnje liječnika u Hrvatskoj da nemaju znanja da obave taj postupak zvuče kao izgovor i vjerski humanizam. Ako je doista tako, mogli bi im doći liječnici iz Ljubljane i educirati ih ili oni mogu doći k nama.

Imamo pet liječnika specijalista opstetricije koji su naučili postupak feticida. Pokazat ćemo im. I u Sloveniji smo bili pod klerikalnim pritiscima, ali uspjeli smo im se othrvati. Dok sam živ zalagat ću se da zakon ostane na snazi jer je on dobar, ne samo za žene nego i za cijelo društvo.

Tako govori predsjednik slovenske drugostupanjske Komisije za rješavanje razvojnih abnormalnosti kod fetusa, viši savjetnik, dr. med. Adolf Lukanović.

Kako izgleda postupak Komisije u Sloveniji?

- Komisija ima četiri člana, predsjednika, starijeg specijalistu ginekologije i opstetricije, to sam ja, specijalista psihijatrije, internista i socijalnog radnika. Svaka žena najprije mora doći na konzilijum za malformacije fetusa kojeg čine pedijatar, genetičar i psiholog koji pregledaju nalaze i naprave stručnu analizu.

Ukoliko ustanove da fetus ima teška oštećenja upućuju je da piše molbu za prvostupanjsku Komisiju koja može odmah donijeti odluku, neovisno o kojem tjednu trudnoće se radi. Ako nisu sigurni, onda zahtjev odbijaju i šalju na procjenu Komisiji drugog stupnja.

Rane trudnoće rješavaju se u regionalnim bolnicama, one u visokom stupnju na kliničkom bolničkom centru. Već 50 godina u Sloveniji se 80 posto zahtjeva pozitivno rješava, a ostalih 20 posto negativnih vezano je za procjenu da bi postupak majci prouzročio veću štetu. Komisija odobrava zahtjev na temelju medicinskih indikacija, kad je plod tako malformiran da mu prijeti rana smrt ili je kvaliteta života nikakva.

Jako smo ponosni što smo prema ovom zakonu iz 1978. razvili demokratičnu praksu prekida trudnoća i za socijalno-psihološke indikacije; kad je žena udovica, bez novaca, s puno djece, trudnoća plod silovanja... Trudimo se da postupak bude brz, da ne traje duže od desetak dana jer se nema što čekati, tim više što je to velika trauma za ženu.

image

Adolf Lukanović

Screenshot/N1 Televizija

Jeste li upoznati sa slučajem Mirele Čavajde; dio liječnika u Hrvatskoj tvrdi da nisu educirani za postupak, drugi odbijaju iz straha da bi plod bio živ?

- Koliko mi je poznato naručena je u ponedjeljak na konzilijum, u utorak na Komisiju. Tvrdnje liječnika da bi plod bio živ jednostavno nisu moguće. Nisam u 15 godina koliko sam predsjednik nikada imao takav slučaj. Prekid trudnoće preko 22. tjedna i 500 grama težine znači poseban postupak, više se ne može govoriti o prekidu trudnoće nego feticidu i porodu mrtvog djeteta, pa je obavezna autopsija da se provjeri dijagnoza. To košta 4600 eura.

Čemu Slovenija treba zahvaliti liberalniji pristup pobačaju?

- Feticid očito predstavlja veliki problem u Hrvatskoj. Imali smo i mi jako burne diskusije, ali nismo se dali - inicijativu za Zakon u Skupštini SFRJ gurali su naši slovenski stručnjaci i kod nas se on doživljava kao civilizacijska tekovina. Ni po europskoj regulativi stvari nisu baš jasne; dio pravnika ih tumači kao pravo majke da odlučuje o svom tijelu, drugi dio kao pravo fetusa na život.

Što bi se dogodilo da neku ženu u slovenskoj bolnici odbiju?

- Ništa se ne bi dogodilo, nijedan sistem nije savršen, otišla bi u drugu bolnicu. Bio sam 12 godina stručni direktor klinike i ako nije bilo lijekova i stručnjaka – našli smo ih. Imao sam jedan težak slučaj žene iz Dalmacije, u sedmom mjesecu trudnoće, usred ljeta i godišnjih odmora – sa samo jednom liječnicom koja se pozivala na priziv savjesti. Zauzeo sam oštriji pristup. U Sloveniji manje kolega ima priziv savjesti, jaka je svijest da je to javni sektor.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 00:30