Slovenci su skeptični zbog savezništva s Hrvatskom, arbitraža glavni problem

Može li Slovenija postati glavni vanjskopolitički saveznik Hrvatske?

Ovo pitanje još nedavno bi djelovalo kao nemoguća priča, ali novi predsjednik Zoran Milanović nekoliko je puta aludirao na takvu mogućnost. Novinar Jutarnjeg lista Goran Penić razgovarao je s bliskim suradnicima novog predsjednika koji su potvrdili da Milanović želi pakt sa susjednim, zapadnim državama, koji bi se mogao nazvati inicijativa Alpe - Adria - Hrvatska, Slovenija, Austrija, koje bi zajednički nastupale prema međunarodnim organizacijama i tijelima, a posebno bi surađivale u okviru Europske unije.

Međutim, to bi značilo da će dvije države staviti na stranu dugogodišnji granični spor, koji je eskalirao upravo u vrijeme Milanovićeva premijerskog mandata, kad se Hrvatska povukla iz postupka arbitraže. Sud Europske unije proglasio se krajem siječnja nenadležnim za slovensku tužbu protiv Hrvatske zbog navodne povrede europskog prava prouzročene neprovedbom arbitražne odluke o granici. Odluke Suda EU su konačne i nema žalbe, a hrvatska vlada i oporba ponovno su pozvali Ljubljanu na bilateralne pregovore.

Jutarnji list je razgovarao s dvojicom dugogodišnjih utjecajnih slovenskih političara, koji objašnjavaju zašto su skeptični prema najavljenoj inicijativi s Pantovčaka.

Borut Šuklje među vodećim je slovenskim analitičarima i poznavateljima društvenih trendova. U 90-ima je bio direktor TV Slovenije, zatim ministar kulture, a poslije i unutarnjih poslova, da bi u razdoblju od 2001. do 2005. godine bio slovenski veleposlanik u Srbiji. Posljednjih godina vodi agenciju za strateška istraživanja i analizira događaje na području jugoistočne Europe. Diplomatski će komentirati da “novi predsjednik Hrvatske, Milanović, postavlja kao prioritet svog mandata uspostavu novih odnosa sa Slovenijom, i svaku takvu inicijativu potrebno je pozdraviti”, ali potom će dodati da je “on dovoljno vješt političar i državnik pa zna da početak poboljšanja odnosa počinje prvim korakom, priznavanjem odluke arbitražnog suda”.

Šuklje će reći da je Sud Europske unije ustanovio da procesno nije nadležan, ali je nedvosmisleno ponovio da je u “lipnju 2017. Arbitražni sud izdao presudu kojom je odredio granicu na moru i na kopnu” i onda dodao “da je arbitražnu sudbu izdao međunarodni sud, formiran na temelju dvostranskog arbitražnog sporazuma, koji je uređen s međunarodnim pravom”. To znači da Slovenija može samo čekati, jer to nije više problem dviju država, nego problem Hrvatske i poštivanja preuzetih međunarodnih obaveza, smatra Borut Šuklje.

Slično rezonira Ivo Vajgl, nekadašnji ministar vanjskih poslova, koji je proteklo desetljeće bio zastupnik u Europskom parlamentu. Vajgl je skeptičan u vezi s idejom da je međudržavni spor moguće uskoro riješiti jer, ionako, dosad nema dokaza da predsjednici Slovenije i Hrvatske sa svojim vrlo ograničenim kompetencijama mogu utjecati na politička pitanja u bilateralnim odnosima, čak i kad bi to iskreno željeli. - I osim toga svakako treba pozdraviti pozitivnu izjavu predsjednika Milanovića kao poruku vladama dviju država - kaže Vajgl.

Kao dugogodišnji zastupnik Europskog parlamenta osvjedočio se da slovensko-hrvatske svađe o nekoliko metara granice ne zanimaju nikoga u Europskoj uniji. Drugim riječima, to pitanje moraju riješiti Zagreb i Ljubljana jer Bruxelles nije briga.

- Ne treba imati iluzije o tome da naši međusobni odnosi posebno zanimaju bilo koga u EU. Oni koji su upoznati s našim svađama smatraju ih minornim problemom lokalnog karaktera - smatra Vajgl, ali i kao mnogi u Sloveniji dodaje da je “odluka arbitražnog suda poznata, isto kao i odbijanje Hrvatske da je ispoštuje. Slovenija ima vrlo loše iskustvo sa sporazumima koje je Hrvatske popisivala da bi ih jednostrano kršila”.

Kako onda popraviti međudržavne odnose?

- Mislim da bi narušeno međusobno povjerenje morali jačati sa zajedničkim projektima, na primjer u području zaštite okoline, infrastrukture, korištenja prirodnih resursa, kulture, turizma i znanosti. Pitanje granice dvije susjedne zemlje, članice EU, morali bismo tretirati kao više-manje tehnički i sigurnosni problem, a ne kao potencijalni bilateralni spor, koji nas opasno razdvaja - prijedlog je Ive Vajgla.