PRESSICA O PREDSTEČAJNIM NAGODBAMA

SLAVKO LINIĆ 'Ne bih govorio o odnosu mene i premijera. Ostavljam njemu da to razriješi'

Zagreb, 130214.Markov trg.Redovita sjednica Vlade RH.Na dnevnom redu su izvjesca o radu i poslovanju HRT-a i provedbi programskih nacela i obveza HRT-a, izmjene i dopune zakona o sumama, te odluka o darovanju zemljista i objekata bivse vojarne na Borongaju Sveucilistu u Zagrebu za izgradnju Znanstveno-ucilisnog kampusa Borongaj.Na fotografiji: Slavko Linic.Foto: Goran Mehkek / CROPIX
 Goran Mehkek / CROPIX

ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić na danas sazvanoj tiskovnoj konferenciji u Ministarstvu financija na temu predstečajnih nagodbi izjavio je kako, zbog velikog interesa javnosti, sada može dati prve rezultate.

- Predstečajna nagodba je dio programa oporavka gospodarstva jer razduživanje privrede je posao kojim se bave mnoge zemlje s ciljem da se štetne posljedice krize razriješe - kazao je Linić i dodao kako je 2013. godina bila dosta uspješna po tom pitanju te riječ predao svom pomoćniku Borisu Lalovcu.

OTKRIVAMO Država će u predstečajnim nagodbama naplatiti duplo više nego u svim stečajevima

- Početkom 2012. stanje gospodarstva bilo je loše, a rupa u proračunu bila je sve veća i veća. Kad smo došli, morali smo pokrenuti preko 76 tisuća stečaja za tvrtke u kojim je radilo 52 tisuća ljudi. U 15 godina imate samo 2 stečaja koja su uspješno završena, a to su Pevec i Tisak. Prvi i najveći problem je nemogućnost naplate potraživanja. Predstečajne nagodbe dio su rješenja tog problema. Država je 2001-2013 kroz stečajeve naplatila samo 10,4% potraživanja, zato i veliki deficit. A kroz predstečajne nagodbe naplatit će 53,3%. Trenutno se vodi preko 3000 stečaja u Hrvatskoj - kazao je Lalovac.

- Kratkoročne mjere su bile mjere reprograma. Prvi put svi vjerovnici su sjeli za stol i razgovarali kako razdužiti kompanije. Predstečajne su najviše koristile malim poduzetnicima. U sklopljenim predstečajnim nagodbama velikih poduzetnika je 10, srednjih 42, a malih poduzetnika i obrta 552. Pomagali smo prerađivačkoj industriji da se ne zatvaraju radna mjesta, 117 ih je spašeno. Kod njih je bio najveći dio otpisa. Također je spašeno i 117 građevinskih poduzeća, nisu imali ni za benzin pa smo im davali 10 posto avansa. Kad pogledate sve ostale industrije, to je zanemarivo. 4,500 tisuće kuna koštali su nas po predmetu stečajni upravitelji. Dina je nosila najveći iznos otpisa. Od 2,8 milijarde tijela državne uprave najmanje su sudjelovale u otpisu dugova.

- Ovo je model kojim se trebaju naplatiti radnici i vjerovnici, a onima koji vode postupak treba se simbolično platiti - zaključio je Lalovac o podacima iz 2013. godine, a nakon njega mikrofon je ponovno preuzeo ministar financija.

- To je mjera koja je dala rezultate i po kojima se Hrvatska može staviti u vrh Europske unije - kazao je Linić te nastavio:

- Pravna struka pokušava ovu gospodarsku mjeru Vlade osporavati. Bez intervencije države bilo je neplaćenih računa, plaća i poreza. 2012. nam je pokazala da se taj proces nije zaustavljao. Bilo je pet godina krize, bez mjera, i tržište je stvaralo nered. Da nismo krenuli s tom mjerom ne bi se prekinulo s neplaćanjem. Takve tvrtke ne mogu pokrenuti aktivnost niti investicije, a bez toga nema rasta BDP-a.





208324982-Prezentacija by Jutarnjiredakcija





- 33 milijarde kuna blokiranih računa pokazuju nam da moramo nastaviti s tim mjerama. Možemo zahvaliti bankarskom sustavu i ostalim gospodarstvenicima koji su uzeli dio u ovom postupku. Volja vjerovnika zaista je postojala. Iznenađen sam kritičarima koji govore da su ugroženi vjerovnici. To nije istina, oni žele takve mjere, istaknuo je Linić.

Linić je podsjetio da još uvijek ima ogroman broj predmeta koje treba riješiti pravosuđe.

- Sve ide u normalnim okvirima i brzo se rješava. Vjerujem da će nelikvidnost u Hrvatskoj biti umanjena. 3000 tvrtki nije spašeno i sud mora provesti stečaj. Pogledajte samo koliko će se kroz otvaranje stečajeva smanjiti nelikvidnost. Vjerujemo da će nakon kompletne obrade biti umanjen iznos blokiranih računa i da će ostali vjerovnici shvatiti da im je stečaj jedini način za naplatu potraživanja.

Neki manji vjerovnici smatraju da im je nanesena šteta. Ja napominjem da je vrlo mali broj, svega 1/4 prošao predstečajnu nagodbu, a ostale su otvorile stečaj, istaknuo je Linić.

- To je bila mjera vlade s kojom smo krenuli rješavati bolest u gospodarstvu. Takve mjere ipak zaustavljaju negativne trendove. Predstečajnim nagodba uspjeli smo zaustaviti nesolventnost, nelikvidnost i spasili desetke tisuća radnih mjesta. Uspjeli smo spojiti vjerovnike i to je možda najveći rezultat. Dosad je bilo nemoguće zajedno sjesti dužnika i vjerovnika. Stoga velika zahvala svim vjerovnicima koji imaju veliku sposobnost da odrede kada se odreći svojih potraživanja da bi se nastavilo s radom u ovoj državi.

- Kod nas svaki vjerovnik koji nije bio zadovoljan imao je pravo na zaštitu na sudu. Zato nam je bilo bitno da pokažu volju da su za predstečajnu nagodbu. Malo više ćemo uvući sud, malo duži će biti postupci, ali više će predmeta biti riješeno. Više je od 6000 postupaka, vi imate 1300 zahtjeva za osporavanjem odluke, to je nebitan broj, to je odgovor svim kritičarima koji tvrde da nismo zaštitili vjerovnike.

- Mjera je u 2013. godini dobro provedena i uz određene korekcije bit će nastavljana - zaključio je Linić.

- Ministarstvo će se boriti da svim uspješnim tvrtkama oprosti dugove. Predstečajni postupci nisu kriminal. Program razduživanja bez Vlade nit je išao i ići će otežano. Ne vidim razloga da taj postupak prestane. Svaki otpis države prema privredi je potpora. Tu potporu će odobravati EU komisija. Prema tome naša potraživanja su velika i nenaplativa i bilo šta otpisati bit će nemoguća misija. To se u Europi ne smatra potporom. Nije lako potjerati firme u stečaj. Sve smo činili da to ne činimo. Svaki akt vlade morat će dobiti odobrenje od Europske komisije. Ne bih to volio. Mnoga gospodarstva imat će probleme. Zato se borimo za vladin program razduženja - odgovorio je Linić na prozivke novinara, a na pitanje o povjerenju premijera Milanovića kazao je:

- Ne bih o odnosu mene i premijera. Mene to ne opterećuje. U Ministarstvu financija se normalno radi, a odnose mene i premijera ostavljam premijeru da razriješi.

Na pitanje novinarke o predstečajoj nagodbi u kojoj se nalazi EPH ministar je uzvratio: - Ja vas pitam koliko radi ljudi u EPH. Ogromni vjerovnici su banke. Ajde me pitajte koliko je HTV-u otpisano dugova. Na što svodite hrvatsku stvarnost, na rat medija? Ne želim u tome učestovati. Ministarstvo je sudjelovalo otpisima. Time se bavi nova vlada. Zašto bi mi morali polagati račune? EPH je tvrtka s velikim brojem zaposlenih i bit ćemo ponosni da riješimo predstečajnu nagodbu. Moja briga je broj nezaposlenih. Vama 20.000 ljudi nije bitno, to vas ne zanima. Vas zanima ulica i bezvezni tračevi. Ne želim u tome sudjelovati. Vi nanosite štetu hrvatskom gospodarstvu. Zlu krv stvarate između medija. Tvrtka koja je ugrožena pogotovo u bankarskom sustavu. Gospodo, mito i korupcija zna se gdje se rješava, ako je mene netko potplatio, pa prijavite to DORH-u... Naš problem je riještiti 50 milijardi potraživanja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 09:03