Svi protiv HDZ-a u Dalmaciji - tako bi se mogao ukratko opisati fenomen koji se dogodio u četiri jadranske, dalmatinske županije gdje se nekadašnja utvrda te stranke dobrano zatresla i gdje su na proteklim lokalnim izborima osvojili oko 25.000 glasova manje nego prije četiri godine.
I gdje su prvi put u povijesti izgubili Šibensko-kninsku županiju, a u više lokalnih sredina, negdje i unatoč pobjedi njihovih kandidata, oporba se ujedinila i sastavila vlast u gradskim i općinskim vijećima te županijskim skupštinama.
Nezavisni Marko Jelić postao je šibensko-kninski župan i svrgnuo do jučer nedodirljivog HDZ-ovca Gorana Pauka, i to u dosad nezamislivoj kombinaciji u kojoj je stvoren sveobuhvatni oporbeni pakt. Jelića su podržali i s ljevice i s desnice - od SDP-a, Mosta i Domovinskog pokreta do dugovječnog načelnika Primoštena Stipe Petrine - i na taj su način i složili većinu u Skupštini.
U Zadru, gdje je HDZ ipak uspio zadržati svoju utvrdu, većinu u Gradskom vijeću nema pa je uz podršku nezavisnog performera Enija Meštrovića predsjednik Vijeća postao Marko Vučetić kojeg je podržao SDP. Sada će gradonačelnik Branko Dukić morati kohabitirati s "ljutim" neprijateljima, iako je HDZ imao najviše osvojenih mandata.
Neprirodna koalicija
Velika je šansa da HDZ neće imati poluge vlasti ni u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje je Blaženko Boban obranio mandat i gdje u Skupštini imaju najviše vijećnika. Tamo su se okupili svi - od Mosta i stranaka centra do SDP-a - kako bi podržali Mostova kandidata za predsjednika, ali unatoč dogovoru s Domovinskim pokretom, oni su od toga odustali pa sada Škorini zovu Most i HDZ u koaliciju jer ne žele sa SDP-om, a ni s Kerumom.
HDZ je pobijedio i u Solinu, svojoj dugogodišnjoj neosvojenoj utvrdi, ali od neovisnosti Hrvatske prvi put nema vlast u Gradskom vijeću. Unatoč pobjedi i relativnoj većini u Vijeću, predsjednik je postao Ivan Andabak s Nezavisne liste mladih kojeg su podržali stranka Bolji Solin, Most, Domovinski pokret i SDP.
HDZ-ov gradonačelnik Dalibor Ninčević mogao je samo konstatirati kako "ova neprirodna koalicija sigurno ne oslikava volju birača". Ali, morat će s njima surađivati.
Protiv HDZ-a i Keruma ujedinile su se i splitske oporbene snage gdje se tek dogovara u posljednje vrijeme popularna "programska suradnja" između stranke novoga splitskog gradonačelnika Ivice Puljka, SDP-a, koalicije stranaka Možemo!, Nove ljevice i Pametnog te Mosta i Branke Ramljak.
O čemu je riječ, zašto je HDZ podbacio u Dalmaciji, a "rasturio" u Slavoniji gdje je novo mlado lice Ivan Radić premoćno dobio Osijek? I što će za političku scenu značiti ove "neprirodne" programske suradnje na lokalnoj razini gdje dojučerašnji ideološki antipodi zajednički ruše vladajuću stranku?
Politički analitičar Žarko Puhovski smatra da je riječ o fenomenu dugotrajnosti, ali zasad ne vidi neke političke tendencije promjene.
Lijevi zamijenili desne
- Takav fenomen pokazao se davno i u Britaniji s Margaret Thatcher kada je opći stav birača bio da je ona i dalje odlična, ali bilo im je dosta nje i predugo je trajala. Ne mislim da je HDZ odličan, ali nisu ništa lošiji nego prije četiri godine, a na lokalnoj razini ljudima je jednostavno dosta jednih te istih lica. HDZ, pokazalo se, ima najbolje šanse tamo gdje uopće nisu bili na vlasti, poput Varaždinske županije - smatra prof. Puhovski.
No ne vidi, dodaje, neke velike tendencije promjena jer činjenica jest da nisu neki "lijevi zamijenili desne", nego su se naprosto promijenili ljudi. A ima, kaže, i nekih posebnih elemenata u nekim sredinama gdje se HDZ raskolio, primjerice u Splitu gdje su puno lošije prošli u utrci za gradonačelnika nego za župana jer su maknuli Petra Škorića i ekipu oko njega koja je imala organizacijsku funkciju poput Milijana Brkića, odnosno mobilizirali su stranačku masu da izađe na izbore.
- Unatoč tome i unatoč činjenici da u demokratskim uvjetima svugdje u Europi stranka koja je na vlasti u državi loše prolazi na izborima, HDZ je relativno dobro prošao, posebno jer se ovaj pokušaj otpora svih protiv HDZ-a pojavljuje nakon izbora, odnosno riječ je o naknadnoj pameti. Ukratko, HDZ je dobio po prstima u Dalmaciji, ali za utjehu mu služi to što SDP-u ide puno lošije i zasad nema naznaka da bi se taj potencijal svih protiv njih mogao uobličiti u nešto ozbiljnije - kaže Puhovski.
Odlični nezavisni
Da HDZ u Dalmaciji ima velik problem s ljudima na lokalnoj razini, smatra Ante Pranić, nekadašnji gradonačelnik Vrgorca i čelnik svoje Nezavisne liste mladih.
- Ljudi su se zasitili tih istih lica koja drmaju Dalmacijom 20 godina i njihova ponašanja, od Kalmete, Pauka i Sanadera do Bačića. U Dalmaciji je dodatni problem za HDZ i to što su se pojavile dvije desne organizirane opcije, Most i Domovinski pokret, što dosad nisu imali, kao i nezavisne liste koje su ostvarile odličan rezultat i koje ostvaruju stalni napredak. Mi sada imamo jedan grad, dvije općine, a u nekoliko gradova i općina predsjednike vijeća. Ljudi traže nova lica - ističe Pranić.
Ne smatra da će nekim nezavisnima i lijevo-liberalnim opcijama biti poslije problem što surađuju s alternativnom desnicom jer kaže kako je ovdje riječ o komunalnim, a ne ideološkim izborima.
- Tu nema ideologije. Riječ je o životnim problemima koje treba rješavati i treba razgraničiti nacionalnu i lokalnu politiku. Smatram da je sasvim normalno da se ujedine ideološki različite opcije koje žele promjene. Dalmacija ima veliki razvojni potencijal koji je zacementiran lošim upravljanjem s lokalne razine i ova je kriza pokazala da ne možemo živjeti samo od turizma - poručuje Pranić te naglašava kako je ključan uspjeh nezavisnih opcija koje su s 89 sredina sada došle do njih 130 u kojima vladaju.
- Prije 90-ih imali smo jednostranačje, poslije smo ušli u višestranačje, a na ovim lokalnim izborima došli smo i do nestranačja. To je velika politička snaga koja se može povezati te na idućim nacionalnim izborima s nizom drugih platformi i organizacija dati pljusku i HDZ-u i SDP-u - najavljuje Pranić.
Dodaje kako upravo nezavisni mogu pribjegavati i nepopularnim mjerama jer ih nije briga o stranačkom rejtingu te će svakako biti zanimljivo što će se događati na unutarstranačkim izborima u HDZ-u kada je Dalmacija u pitanju.
- HDZ se u Slavoniji nakon pada HDSSB-a promijenio i profilirao puno mladih političara zbog čega su prvi put osvojili Osijek. Sada im je Slavonija postala utvrda, dok u Dalmaciji nisu napravili nužne promjene, postali su ranjivi i mi smo svi to iskoristili - analizira Pranić.
No, prof. Puhovski ipak smatra kako sve to okupljanje različitih opcija šteti političkom životu jer je osnova tih saveza moralistička, a ne politička.
Moral i kompromis
- A moralistički su pojmovi u političkom životu dvojbeni jer moral ne dopušta kompromis, a demokracija u političkim kulturama počiva na kompromisu, i to je paradoks s kojim se takve snage suočavaju. To je najbolje osjetio Možemo! u Zagrebu jer su izabrani s velikim moralističkim očekivanjima pa im danas prigovaraju i ono što ne bi niti jednoj drugoj stranci - kaže Puhovski.
Drugo je pitanje, dodaje, oko ideologije koju takve političke snage stavljaju u zagradu jer su novi, neovisni...
- To mi je principijelno sumnjivo. Odnosno, politika bez ideologije je politički primitivizam. Na lokalnoj razini ona se ogleda svugdje, od toga gdje ćete postaviti semafore (idete li na ruku bogatima ili siromašnima), hoćete li graditi nešto u ovom ili onom dijelu grada, i to se ne može očistiti od socijalnih sadržaja i svjetonazorske implikacije - kaže Puhovski.
S druge strane, napominje kako imamo i slučaj Enija Meštrovića u Zadru koji je napravio cirkus nastavljajući se na kolegu iz Zagreba, koji je napravio unosnu profesiju baveći se Bandićem, i time dugoročno, prema njegovu mišljenju, nanio zlo u politici.
- Time se do kraja osramoćuje samu narav političkog aktivizma, a to je jako opasno. Bez političkog djelovanja nije moguća neka promjena, osim revolucijom koja valjda nije na dnevnom redu - dodaje Puhovski.
I u HDZ-u su nakon ovih izbora svjesni gdje su griješili, a shvatili su i opasnost okupljanja oporbe protiv njih. Njima je, kažu nam u stranci, zanimljiv pokazatelj da su njihovi kandidati za župane u sva četiri središta u dalmatinskim županijama (Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik) pobijedili u prvom krugu protukandidate, a u drugom su krugu u tim istim gradovima izgubili. Svi. Dobroslavić od Petrova u Dubrovniku za nekoliko glasova, koji je ipak ostao župan, ali u tijesnoj borbi, Boban od Ostojića u Splitu, Pauk od Jelića uvjerljivo u Šibeniku i Longin od Žuvele premoćno u Zadru.
- To pokazuje koalicijsko djelovanje krajnje desnice i ljevice plus mladih, Zelenih i ostalih protiv HDZ-a. Unatoč tome, HDZ je zadržao vlast u tri od četiri dalmatinske županije. To je jako dobro u varijanti gdje su baš svi išli protiv nas - analiziraju u HDZ-u.
Smatraju da je to pokazatelj kako bi, da su sutra parlamentarni izbori u tim županijama, ipak možda malo osvježeniji HDZ opet uvjerljivo pobijedio jer je HDZ, kažu, sam uspio dobiti 50 posto plus glasova, a svi ostali udruženi ostatak.
- To znači da bi, primjerice u Solinu, HDZ opet mogao imati 40 do 45 posto, a drugi bi bio SDP ili netko neovisan, s puno manjom potporom, pa Domovinski pokret, pa Most, pa Zeleni, pa ostali koji u tom slučaju ne bi išli u koaliciju nego samostalno na izbore - analizira sugovornik iz stranke.
Prema njegovu mišljenju, gledajući nacionalno, oni nisu toliko izgubili u Dalmaciji ili postigli toliko slabiji rezultat, nego je to posljedica agresije svih opcija protiv lokalnih vodstava koja je pokazala sinergijsku snagu i učinila oporbu snažnijom nego što pojedinačno ona to može biti.
- Rezultati su pokazali da smo izgubili tamo gdje se nismo mijenjali, odnosno gdje su osobe dugo na vlasti. Odnosno, da tamo gdje smo već dugo na vlasti, a sada smo pobijedili, idemo prema izglednom posljednjem mandatu tih pojedinaca, poput Dobroslavića, Longina i još nekih gradonačelnika i načelnika - najavljuje naš sugovornik iz HDZ-a.
U SDP-u, pak, kažu kako su ovi lokalni izbori pokazali nekoliko trendova u Dalmaciji. Prvo, kaže Arsen Bauk, jako je malo dalmatinskih gradova gdje HDZ barem jednom nije izgubio vlast, za razliku od županija koje su mu čvršće utvrde.
HDZ-ove utvrde
- Zadar je tu izuzetak. I u Kaštelima i u Sinju i u Imotskom, koji su utvrde, znali su gubiti. Drugo, iako je dojam da je HDZ premoćno pobijedio na parlamentarnim izborima, oni su u devetoj i desetoj izbornoj jedinici u Dalmaciji ipak pali zbog pojave Domovinskog pokreta. A taj je pad posljedica činjenice da su se pomaknuli prema centru i izgubili dio desnih birača - analizira Bauk.
I treće, dodaje, savezništva koja su nastala protiv HDZ-a idu u smjeru prekida tridesetogodišnjeg monopola.
- I lijevima i desnima je dosta, s izuzetkom Domovinskog pokreta koji nije podržao predsjednika Skupštine Splitsko-dalmatinske županije iz redova Mosta iako ih zovu u koaliciju, čime se ipak prokazuju kao rezervni igrači HDZ-a. Jer, tu nema duopola, tu je tridesetogodišnji monopol HDZ-a i nije riječ o klasičnoj koaliciji, nego o zajedničkom izboru predsjednika Skupštine gdje je kandidat predstavnik desnog centra - kaže Bauk.
Ističe i osobne uspjehe nekih pojedinaca jer su u određenom broju gradova i općina njihovi kandidati dobili mnogo više glasova nego što je bazen ljevice i lijevog centra, pa zaključuje da su za njih glasali i birači s konzervativnog spektra koji su ocijenili da su dobro radili za te sredine i dali im ponovno povjerenje, kako u Dalmaciji tako i diljem Hrvatske.
- Promjene su se dogodile u onim sredinama gdje su birači ocijenili da čelnici nisu dobro radili svoj posao i jedan dio njih je glasao protiv, a tamo gdje je vlast bila dobra, gradonačelnici su još uvjerljivije pobijedili. Temeljno je, dakle, pitanje je li vlast bila dobra, a ne čija je - ističe Bauk.
Ne smatra da bi im neke "neprirodne" suradnje mogle naškoditi jer kaže da ako u jednoj ili dvije sredine surađujete s nekim tko vam nije ideološki blizak, to je izuzetak i zapravo dokaz da u ostalih 500 sredina ne surađujete.
- Ponekad se dogodi da je takav izuzetak potreban. Umag je primjer. Naš je gradonačelnik bio u suradnji s HDZ-om, ali to birači nisu kaznili. Dapače, sada je dobio još više glasova. Ako se takva suradnja dogodi i negdje u Dalmaciji, rezultat sljedećih izbora ipak će ovisiti o tome je li ta vlast dobra, a ne o tome da će netko a priori biti protiv - napominje Bauk.
No, Jakov Prkić, čelnik splitske koalicije Pametno za Split i Dalmaciju, Nove ljevice i Možemo!, smatra da velike stranke pomalo odumiru, i HDZ i SDP, te da su to pokazali i ovi lokalni izbori. Kod nas to ide sporije nego u nekim drugim državama, poput Grčke ili Španjolske gdje su se pojavile Syriza i Podemos, ali smatra da se i kod nas mijenja situacija na političkoj sceni.
Težak zadatak nove vlasti
- Birači su zasićeni i dosta im je tih velikih stranaka, pa biraju drugačije. To treba podupirati i ohrabrivati da oni koji su na taj način uspjeli, da i kod nekih drugih pokažu da ima nade i da se može drugačije. Nije dobro kad jedna politička opcija vlada više od 25 godina, a HDZ kod nas u županiji 28 godina. A sada prvi put nemaju većinu u Skupštini - kaže Prkić.
Svjestan je, kaže, da će splitska vlast, u kojoj su i on i njegovi vijećnici, imati težak zadatak pred sobom jer je puno različitih opcija u suradnji i svi će htjeti pokazati da su upravo oni zaslužni za neke promjene, ali ako svi budu iskreni i otvoreni, smatra, od toga će svi imati koristi, a najvažnije građani.
- Možemo uspjeti samo ako budemo iskreni jedni prema drugima i ako jasno komuniciramo svoje ciljeve. Ako se budemo držali lokalne politike bez ideologije, ako budemo imali politiku "malih koraka" na dobrobit naših sugrađana i ako nam javni interes bude ispred svega, neće biti zapreka za suradnju. Ovo nam je jedinstvena prilika, bez obzira na razlike, i treba je iskoristiti i pokazati da se može drugačije - zaključuje Prkić.