Sjećate li se izjave i ‘zakletve‘ koju je Petrov potpisao u ime Mosta, a onda krenuo s HDZ-om? Evo podsjetnika

"Mi nemamo razloga to ovjeravati kod javnog bilježnika, ali smiješna je ta priča o javnom bilježniku. Ja pozivam sada vaše gledatelje da pronađu tu izjavu pa će vidjeti da je Božo Petrov uopće nije prekršio, ali to je medijska mašinerija kad to krene, narod je protiv toga", kazao je Nikola Grmoja, Mostov kandidat za predsjednika Vlade gostujući na RTL-u.

Mostov Grmoja to je ustvrdio nakon što je ponovio kako ta stranka ostaje pri stavu da nakon izbora neće ići zajedno s HDZ-om, na što ga je novinarka upitala hoće li to ovjeriti kod javnog bilježnika – aludirajući na zbivanja s konca 2015. godine.

Što je pisalo u potpisanoj izjavi?

Uoči parlamentarnih izbora koji su održani 8. studenog 2015. godine, predsjednik Mosta Božo Petrov kod javnog bilježnika je potpisao izjavu. Taj je dokument objavio i na svom Facebook profilu, analizira Faktograf.

U izjavi stoji kako Božo Petrov, predsjednik Mosta nezavisnih lista, uoči izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru 2015. godine, potvrđuje suglasnost svih kandidata Mosta na zajedništvo do kraja mandata. U izjavi, nadalje, stoji:

"Zastupnici MOSTA neće pojedinačno ulaziti u razgovore niti se jednostrano prikloniti nijednoj koaliciji ili stranci pomažući im tako formirati Vladu, bez jasnih reformskih uvjeta i rokova koje može postaviti samo Nacionalno vijeće MOSTA.

U slučaju da neki od zastupnika napusti platformu MOSTA i pojedinačno se prikloni takvoj koaliciji ili stranci, pružajući joj mogućnost stjecanja saborske većine, osim isključivanja iz MOSTA tog zastupnika, MOST će novac primljen iz državnog proračuna za kampanju za to zastupničko mjesto vratiti u državni proračun.

S druge strane, ako se MOST NEZAVISNIH LISTA jednostrano pridruži nekoj koaliciji ili koalira s nekom drugom strankom koja je upravljala Hrvatskom u proteklih desetak godina i omogući joj time većinu u Hrvatskom Saboru, jamčim da ću podnijeti ostavku na mjesto predsjednika Mosta nezavisnih lista te svoj eventualni saborski mandat staviti MOSTU na raspolaganje".

Most je 2015. pregovarao i sa SDP-om i s HDZ-om

Nakon iznenađujuće dobrih izbornih rezultata Mosta ta je stranka pristupila pregovorima sa SDP-om (koalicija Hrvatska raste) i HDZ-om (Domoljubna koalicija). Most je pred te političke sugovornike postavio uvjete koje trebaju ispuniti za daljnju suradnju: pristanak na tripartitnu Vladu i pristanak na nestranačkog premijera.

Tada je rečeno da će MOST, nakon što se obje strane očituju, nastaviti pregovore o suradnji samo s onom stranom koja na te uvjete pristane, dok će druga strana dobiti dodatna 24 sata da se predomisli i nastavi sudjelovati u pregovorima.

Pregovori Mosta s HDZ-om i SDP-om te 2015. godine trajali su više od mjesec dana i bili su prepuni obrata, u kojem su Mostovci mijenjali mišljenja i uvjete iz dana u dan. U konačnici, Most se priklonio HDZ-u. Tadašnji predsjednik te stranke Tomislav Karamarko nije postao mandatar, već je odabran nestranački Tihomir Orešković.

Odluku Mosta da pregovore o formiranju Vlade i konstituiranju Sabora nastavi isključivo s HDZ-om, Božo Petrov je objašnjavao riječima kako je riječ o "suradnji, a ne koaliciji".

Tim objašnjenjem Bože Petrova Faktograf se ranije bavio navodeći kako je definicija koalicije jasna. Tako Hrvatska enciklopedija navodi kako termin koalicija primarno označava politički ili vojni savez više država, a u smislu suradnje političkih stranaka definira se kao "savez političkih stranaka koje se udružuju radi ostvarenja nekog programa". Također, koalicija se po enciklopedijskoj definiciji može shvaćati i kao koalicijski kabinet, odnosno "vlada koja je sastavljena od više stranaka".

Istu definiciju donosi i Hrvatski jezični portal, gdje se može doznati da je koalicija "udruživanje političkih stranaka radi ostvarivanja nekog programa". Na istom mjestu moguće je pročitati i širu definiciju koalicije koja predstavlja "općenito, neformalno povezivanje ljudi i organizacija oko zajedničkih interesa".

Iz tih definicija proizlazi da se suradnja između MOST-a i HDZ-a (koja je u konačnici rezultirala formiranjem zajedničke vlasti), a u svrhu provođenja najavljenih reformi oko kojih su se obje strane složile, ne može nazvati nikako drugačije nego – koalicijom. To, pak, znači da je Petrov koalicijom, odnosno suradnjom s HDZ-om, prekršio obećanje potpisano kod javnog bilježnika.

Prva vlada Mosta i HDZ-a opstala je jedva pola godine, da bi je naslijedila druga vlada Mosta i HDZ-a – ovaj put Plenkovićevog, ali s otprilike istim vijekom trajanja.