Siniša Kovačić, vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije, u intervjuu za Jutarnji list otkriva kako je protiv bivšeg ravnatelja Gorana Radmana podnesena kaznena prijava.
Bliži se kraj vašega šestomjesečnog mandata na čelu Hrvatske radiotelevizije, što dalje?
- Moj mandat vršitelja dužnosti ravnatelja završava 5. rujna, a o tome tko će poslije voditi HRT treba odlučiti Ministarstvo kulture, odnosno osnivačka prava ima Vlada.
Nadzorni odbor HRT-a ne dijeli to mišljenje pa je pokrenuo postupak na Trgovačkom sudu i traži da se imenuje novi vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja.
- Nadzorni odbor drukčije tumači ovu situaciju, i to je njegovo pravo. Obratio se Trgovačkomu sudu, a o tome tko će i kakvu odluku donijeti ne odlučujem ja.
Imate još volje biti vršitelj dužnosti ravnatelja?
- Svjestan sam trenutka u kojemu se nalaze država i institucije, sada nije važan Siniša Kovačić, važan je HRT i važno je da ne ostane obezglavljen poslije 5. rujna. U tome je bit priče jer nisam tu da se osobno kandidiram, nego zaista mislim da mjerodavno ministarstvo i Vlada trebaju donijeti odluku o tome tko će je dalje voditi. Stručne službe HRT-a smatraju da Vlada treba riješiti navedenu situaciju, a Nadzorni odbor misli drukčije. U interesu je Hrvatske radiotelevizije samo to da poslije 5. rujna netko preuzme i vodi ovu kuću.
Na koliko vam se tom uredbom može produljiti mandat? I planirate li se opet javiti na novi natječaj za ravnatelja?
- Što se tiče novog natječaja, vidjet ću, a ovaj se mandat može produljiti do 1. listopada, dakle za dvadesetak dana.
Prošlo je šest mjeseci otkako ste na čelu HRT-a. Kakvo je to bilo iskustvo?
- Svakako zanimljivo, posao je dinamičan, radi se mnogo, no postigli smo vidljive rezultate jer kuću sam preuzeo u trenutku financijske nestabilnosti. U međuvremenu smo je konsolidirali, i to tako da smo novim kreditom osigurali likvidnost i omogućili tekuće poslovanje. Zadovoljan sam jer smo za hrvatske prilike uspjeli dobiti dobre uvjete kreditiranja, i to uz kamatu od samo 2,15 posto u kunama, što je također potvrda da smo na dobrome tragu.
Kakvo je stanje u poslovanju ostavio bivši ravnatelj Goran Radman?
- Prije svega, dobit je bila nerealno prikazana, i to je bio glavni kamen spoticanja. Naime, bivša uprava prikazivala je dobit koja nije bila stvarna. Mi smo taj iznos korigirali, ta knjigovodstvena dobit postoji, ali ona ne iznosi 56 milijuna kuna, kako je bilo prikazano, nego dvadesetak milijuna kuna. Riječ je, naime, o računovodstvenim politikama koje su se prilagođavale i mijenjale, a mi smo odlučili slijediti preporuke revizorskog odbora te smo ih proveli u djelo. Kad smo to napravili, došli smo do toga da dobit nije bila onakva kako ju je javno prikazala bivša uprava. Mi smo odlučili realno sagledati stanje te poduzeli niz mjera za racionalizaciju troškova kako bismo obuzdali trend daljnjega rasta rashoda, i u tome smo uspjeli.
Kako? Pa rekli ste da ste se nedavno opet zadužili.
- Uspjeli smo zaustaviti taj trend. Posljednje zaduženje odnosi se na tekuću likvidnost, riječ je o posudbi koja nam je bila premosnica kako bismo uspjeli na vrijeme podmiriti obveze. No, smanjivanjem vanjske suradnje i podizanjem učinkovitosti naših zaposlenika, kojima smo otvorili prostor, zaustavili smo taj trend. Pa mi smo na Hrvatskoj radioteleviziji imali ljude koji su bili urednici Lota - što to znači? Imali smo voditelje ugodnog glasa i stasa, ali zapravo nisu bili voditelji - radili su neke druge poslove, a na njihova su mjesta primani vanjski suradnici, dakle mi smo samo povukli zdravorazumske poteze. Naravno da nismo tako brzo smanjili zaduženje, ali zaustavili smo trend.
Koliki je iznos novoga kredita?
- Osamdeset milijuna kuna, ali taj je kredit bio nužan da bi se riješio problem nelikvidnosti.
Što ste još zatekli nakon preuzimanja?
- Prema preporukama interne revizije, koja je utvrdila niz nepravilnosti bivše uprave, krajem srpnja podnijeli smo kaznenu prijavu protiv gospodina Gorana Radmana sastavljenu na pedesetak stranica. O detaljima ne možemo govoriti, sve je dalje na institucijama. Mi smo svoj posao napravili, a institucije neka to razmatraju i procjenjuju te odluče ima li elemenata za daljnje postupanje.
Ne strahujete da bi se ta prijava mogla tumačiti kao vaše uključivanje u predizbornu kampanju, odnosno kao uključivanje HRT-a u nju?
- Riječ je o radu stručnih služba HRT-a koji nema veze s kampanjom.
Most vas proziva da ne radite u javnom interesu. Kako to komentirate?
- Hrvatska radiotelevizija nije politički, nego javni servis. Ne bih ulazio u polemiku s političarima. Poduzeli smo niz koraka i radi se više nego ikad: povećana je proizvodnja i ovo je rekordna godina po broju prijenosa, bilo je različitih zahvata u programu, HRT je pokazao snagu i odgovornost. A kad je riječ o debati, da je nismo mi organizirali, napravila bi to neka komercijalna televizija, a onda bismo mi bili na meti kritika da smo nesposobni, da smo uhljebi i da primamo novac korisnika koji nismo u stanju opravdati. Sama debata, dakle, nije bila zamišljena da ikoga isključi iz političkoga govora, ona je organizirana isključivo na temelju uredničke procjene. Nisam ja taj koji će zvati urednike i govoriti im da organiziraju debatu. Treba reći da je izborna kampanja tek počela, a mi smo se obvezali imati najmanje jedno sučeljavanje svih političkih stranaka koje prema istraživanju prijeđu prag od četiri posto. Način na koji je Hrvatska radiotelevizija nastupila u ovim prijevremenim izborima možemo smatrati jednim od najotvorenijih i najtransparentnijih. Podsjetit ću vas da je bivša uprava u posljednji trenutak odustala od sučeljavanja. Političari bi se trebali baviti politikom, a urednici programom.
Je li bilo političkih pritisaka na vas?
- Nije bilo pritiska političara, ali jasno mi je da se svi oni bore za prostor, no moraju ponuditi i sadržaj koji će biti zanimljiv našim urednicima i, ako ga ponude, dobit će prostor. Podsjetit ću isto tako na to da je upravo ova uprava ukinula odluku da neki komentatori ne smiju nastupati na HRT-u.
Kako se nosite s time da vas se etiketira kao HDZ-ov kadar?
- Ne mogu pobjeći od činjenice da me je predložila Domoljubna koalicija, ali ovo je položaj na koji se dolazi isključivo politikom. Nisam osobno odlučivao o tome, no ne bih se prihvatio ovoga položaja kako bih se svrstavao na bilo koju stranu. Jer, bio sam na Hrvatskoj radioteleviziji i kad nas se etiketiralo kao Pašalićeve, Mesićeve, Tuđmanove... Međutim, mi smo ovom debatom pomaknuli standarde i na to sam ponosan.
Jeste li zadovoljni Dnevnikom?
- U uvjetima u kojima smo početkom ožujka preuzeli program, koji je bio devastiran, ostvareni su brojni pomaci na koje smo ponosni. Dnevnik je napravio tehnološki iskorak, ali sadržajno može biti i bolji, pretpostavljam da će doći do još nekih promjena. Znam da je Dnevnik ogledalo HRT-a, ali nije njezin jedini proizvod. Vratili smo Vijesti iz kulture, koje su bile izbrisane, dali više prostora sportu... Podaci o gledanosti za prvo polugodište pokazuju da smo na dobrome putu jer je HRT u zbroju i dalje najgledanija nacionalna televizija.
Neki vas kritiziraju zbog previše religijskoga programa.
- Nismo uveli nijednu novu religijsku emisiju. Znam da je dijelu javnosti bio sporan prijenos dolaska tijela sv. Leopoloda u Zagreb, ali, prema reakcijama gledatelja, to je bio ne samo opravdan, nego potpuno ispravan programski potez.
Nije bilo čistki, HRT je napokon prodisao
Kritičari su se osvrnuli i na Thompsonov koncert iz Knina.
- Nije to bio Thompsonov koncert. Odlukom Vlade HRT je bio u organizacijskom odboru proslave 21. obljetnice Oluje te smo omogućili gledateljima da vide sve događaje u Kninu, pokazali smo istinu. Prije se ona nije mogla vidjeti na HRT-u.
Bliži ste desnoj političkoj struji?
- Profesionalac sam, a moja je stvar za koga ću glasati. Program mora biti strogo profesionalan i mogu reći da sam zadovoljan onim što vidim.
Neki vam zamjeraju brojne smjene nakon dolaska na čelo HRT-a.
- Da je na HRT-u bilo čistki, podvala je koja se ponavlja, kao i ona da su ključne položaje preuzeli članovi HNIP-a. Ni rukovoditeljica Informativnoga medijskog servisa HRT-a, ni urednica medijskih sadržaja nisu članice HNIP-a, a upravo su one najodgovornije za dnevne i tjedne informativne emisije.
Odustali ste od sistematizacije?
- Bez uprave koja ima puni mandat i koja će moći promijeniti Statut HRT-a i otvoreno razgovarati sa sindikatima nema sistematizacije.
Čime ste od postignutoga zadovoljni?
- Zadovoljan sam jer je Hrvatska radiotelevizija prodisala, jer sad postoje ljudi koji rade neopterećeni bilo kakvom ideologijom. Otvaramo i dopisništva u Vukovaru, Bjelovaru, Metkoviću i u tome nema političke poruke.
Zar se ona nisu zatvarala zbog ušteda?
- Jesu, ali je to bilo pogrešno. Jedno je od temeljnih načela HRT-a informirati javnost na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, a naša je snaga upravo u dopisništvima i u tome da smo prisutni u malim sredinama.