ZAGREB - U srijedu oko 12 sati Hrvoje Kopasić, pravnik koji živi i radi na relaciji Moskva - Zagreb, došao je u matični ured - područni odsjek u zagrebačkoj Dubravi. Htio je upisati sina koji se prije mjesec dana rodio u Moskvi. Matičaru je predao kopiju izvoda iz matice rođenih iz Moskve, uvezan s prijevodom Jevgenija Boroše, ovlaštenog sudskog tumača Županijskog suda u Zagrebu.
- ‘Ne valja. Potreban je original dokumenta’, kaže matičar. ‘Dan prije preko telefona ste rekli da donesem originalni prijevod sudskog tumača. Evo ga s kopijom ruskog originala. Najednom neće proći? - prepričava Kopasić. Nije, kaže, htio otići, pa je matičar otišao u susjedni ured i vratio se s kolegicom.
- Zašto ovjeren prijevod sudskog tumača nije dovoljan? Pravnik sam i ne pristajem na vašu paušalnu ocjenu o neadekvatnosti dokumenta - inzistirao je Kopasić.
‘Bumo se očitovali’
Nisu znali, kaže, što će s njim, pa su oboje otišli do voditeljice odsjeka Ksenije Keleminčić (“pretpostavljene, kako je zovu”) na konzultacije.
- Treba nam izvornik moskovskog matičnog ureda - ponovila je voditeljica.
- Na kojem pravnom propisu temeljite zahtjev - pitao je Kopasić.
Na to je voditeljica, kaže, uzela veliku zelenu knjigu, “prastaro izdanje Narodnih novina i Službenog lista nekadašnje SFRJ”.
- Nemojte mi navoditi sto puta promijenjene propise iz doba Rankovića i Milke Planinc - rekao je Kopasić.
Ta je digresija, kaže, naljutila voditeljicu; uvrijeđeno je zalupila knjigu (“iz koje je čak poletjela prašina”) i naložila mu da podnese “pismeni zahtjev”.
- ‘Mislite na zahtjev u pisanom obliku’, pitao sam namjerno jer vidim da nemaju elementarno upravno-pravno znanje. Dužnost joj je znati da postoji ili pisani oblik ili usmena izjava stranke na temelju koje se sastavi zapisnik. ‘Da, urudžbirajte ga, pa se bumo očitovali’, rekla je nervozno. ‘U kojem roku’, pitam. ‘U nekom roku!’ odmahnula je - prepričava Kopasić. Otresite reakcije, međutim, nisu ga zbunile.
- Molim da odmah sastavite zapisnik. Zaboravljate strankama predložiti tu opciju na koju imaju pravo? Ili namjerno previđate, pa neka se gnjave poštom? - primijetio je.
Izjurila iz ureda
Voditeljici je prekipjelo. Odjenula je kaput i svojim podređenima rekla da “ide u grad, a oni neka ‘shendlaju’ stvar”. U hodu im je izrecitirala naputke kako se sastavlja zapisnik i izjurila, tvrdi Kopasić. Zapisničarka-referentica Ljiljana Kerečeni i matičarka Suzana Vertuš krenule su sastavljati zapisnik.
- Uzeli su mi osobnu iskaznicu i kopirali je. Kad sam ih pitao po kojim ovlastima fotokopiraju dokument, rekle su da im je to nužno za potvrdu mog identiteta i prebivališta. U protivnom bih morao donijeti uvjerenje o prebivalištu, pa mi čine uslugu - kaže.
‘Nismo na pazaru’
- Osobna iskaznica je plastificirana i ne može se promijeniti prebivalište. Kao pravnik znam da nemate osnove kopirati tuđe dokumente - nije izdržao.
Sastavljanje zapisnika je, međutim, potrajalo.
- Zapisničarka je ponavljala da ih uzrujavam iako sam mirno stajao pokraj njih i da će ‘naštelati vrijeme početka i završetka zapisivanja’. Stavit će kraće da se ne vidi da joj je za dvije prosto-proširene rečenice na postojećoj špranci trebalo skoro pola sata. Na kraju me zanimalo kada ću dobiti odgovor - opisuje Kopasić.
- ‘Mi nismo vezani rokom i ovo nije upravni postupak’, rekle su. ‘Ako nije upravni postupak, koji je onda? Neupravni, građanski, sudski, koji’, inzistirao sam. ‘Nije to nikakav postupak. Ostavite svoj broj telefona’, ponovili su i dodali: ‘Da niste vršili pritisak, nekako bismo se dogovorili da vam upišemo sina’.
Prekipjelo mi je. ‘Slušajte, nismo na pazaru, na Kapali-čaršiji. Vaše odluke ne mogu biti proizvoljne, nego zasnovane na zakonu’ - prepričava.
Ipak, ništa nije riješio.
- Šetali su me sat vremena kroz četiri sobe, a nisam upisao sina. Nevjerojatno! Kad ih pitaš zašto nešto traže, pozivaju se na pravila, kad ih pitaš koja su to pravila, ne znaju zucnuti. Kažem im na kraju da Zakon o državnim maticama u članku 41. i 42. o ‘upisu činjenice rođenja na temelju inozemnog rodnog lista’ ne precizira original dokumenta - objašnjava Kopasić.
U Hrvatskoj 250 kuna za upis djeteta
4,5 milijuna stanovnika
245 matičnih ureda
639 službenika matičara
6000 kuna plaća referenta
12.000 kuna plaća voditelja ureda
134 milijuna kuna godišnji trošak za plaće
250 kuna +prijevoz trošak za prijavu novorođenčeta
U Rusiji je prijava bebe besplatna
4 milijuna stanovnika
49 matičnih ureda
4500 kuna plaća referenta
7300 kuna plaća voditelja ureda
19,2 milijuna kuna godišnji trošak za plaće zaposlenih u matičnim uredima
0 kuna - prijava novorođenčeta obavlja se bez nakade
primjer: Autonomna Republika Tatarstan kao zemlja usporediva s Hrvatskom
Matičar: Za 15 dana dobit će rješenje
ZAGREB - Upisi u državne matice, kaže Hrvoje Kopasić, u Ruskoj Federaciji ne stoje ni jednu kopjejku i ne čeka se red. S druge pak strane, kod nas se upis djeteta u matične knjige rođenih plaća 250 kuna, i to bez troškova prijevoza.
U Rusiji, također, prilikom upisa novorođenčeta matični ured daruje roditeljima poklon-paket s pelenama i bonovima kuponima za dječju hranu, kozmetiku ...
Rodni se list vadi jednom u životu. Matični uredi po cijeloj Ruskoj Federaciji rade svaki dan, od utorka do nedjelje, od 9 do 18.30, a službenici imaju sat vremena pauzu za ručak. Ne rade jedino ponedjeljkom.
- Iako Rusija ima dječje bolesti tranzicijskih zemalja, dobro su se umrežili. Korak do organizacije kakvu imaju Britanija ili Švedska. Ruska Federacija ima 120 milijuna stanovnika, s nekoliko službenih jezika. Hrvatska ima svega četiri i pol milijuna i ne može se organizirati dalje od zelenih prašnjavih knjiga?! A kad stranka postavi pitanja, ‘uzrujaju se i odu u grad’. Ako svi činovnici matičnih ureda, a govorimo o brojci nešto manjoj od dvije tisuće ljudi, poznaju zakon kao ovi iz mog slučaja, krasno! - ljuti se Kopasić.
U matičnom uredu u kojem je Kopasić tražio upis sina u matične knjige rođenih pak smatraju da nigdje nisu pogriješili. Voditeljica odsjeka Ksenija Keleminčić kaže da su službenici matičnog ureda Dubrava postupili profesionalno i u skladu s propisima i da će zahtjev stranke riješiti u roku od najdulje 15 dana.
( S. Bolanča)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....