ZAKON O RADU

Sezonski se rad produljuje sa šest na osam mjeseci

Nakon rješavanja hitnih promjena na redu je usklađivanje interesnih u drugom krugu pregovora

ZAGREB - Status onih koji rade dulje od 8 sati, poput naftaša ili zaštitara, bit će riješen najnovijim izmjenama Zakona o radu koje su upravo pred saborskim zastupnicima. Pojasnit će se i uvjeti korištenja godišnjih odmora u slučaju promjene poslodavca te davanje otkaza radnicima s profesionalnom nesposobnošću za rad.

Imajući u vidu ‘traume’ koje je proteklih godina donosio svaki pokušaj promjene tog zakona ne čudi posebna napomena ministra gospodarstva Đure Popijača da su izmjene “usklađene sa socijalnim partnerima”.

Interesne promjene

Krešimir Sever, šef Nezavisnih hrvatskih Sindikata, pojašnjava da je su te promjene bile hitne kako bi se uopće mogli obavljati neki poslovi.

- Prilikom prethodne izmjene ZOR-a te su odredbe jednostavno ‘iscurile’ i morale su se zakonski regulirati, kaže Sever. No, nakon tih minimalnih izmjena ZOR-a, slijedi druga faza u kojoj su na redu “interesne promjene”. Sindikati i poslodavci sada prikupljaju prijedloge članstva i već krajem mjeseca mogla bi početi rasprava.

Poslodavci će, kako kaže Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a na dnevni red staviti poznate prijedloge. To su preraspodjela radnog vremena koja bi, primjerice, omogućila da se umjesto šest mjeseci sezonski može raditi osam mjeseci. Poslodavcima je problem komplicirana procedura otpuštanja radnika. Tražit će i manja prava na otpremnine.

Velik napor

Promjene za koje se zalažu sindikati, naravno, idu u drugačijem smjeru. Primjerice, NHS traži sigurnosne mjere za sprečavanje zloporaba koje mogu proisteći iz primjene uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme.

Poslodavci ističu da će biti potreban “veliki napor i razumijevanje svih strana”.

No, Jakelić ujedno napominje da na problem rigidnosti tržišta hrvatskog rada, koje predstavlja ozbiljnu prepreku novom zapošljavanju, ne upozoravaju samo poslodavci, već i sve relevantne institucije od Europske komisije do Svjetske banke i MMF-a.

Reforma tržišta rada

Što predlaže Svjetska banka, što poslodavci, a što sindikati

Svjetska banka

povećati fleksibilnost radnog vremena zapošljavanja i plaća

dodatno ograničiti pristup socijalnim programima koji potiču rano povlačenje s tržišta rada

potaknuti zapošljavanje starijih radnika kroz uvođenje fleksibilnih oblika zapošljavanja poput skraćenog radnog vremana

razvijati cjeloživotno učenja kako bi stariji zaposlenici mogli poboljšati radne vještine

smanjiti trošak otpuštnja zaposlenih koji je u Hrvatskoj visok u usporedbi sa standardima u regiji

Sindikati (prijedlozi NHS-a)

preciznije utvrditi situacije u kojima je dopušteno sklapanje ugovora o radu na određeno

jasno utvrditi da će se stručno usavršavanje odvijati isključivo u okviru redovnog radnog vremena

utvrditi da se prekovremnim radom smatra i onaj rad za koji poslodavac radniku nije dao izričit nalog, a takav rad je nužan za proces rada

radniku pripada pravo na isplatu naknada za neiskorišteni godišnji odmor

poslodavac je sva materijalna prava dužan isplaćivati u novcu

minimalnu naknadu štete povećati sa 3 na 5 prosječnih plaća

Poslodavci

preraspodijeliti radno vrijeme tako da, primjerice, umjesto šest mjesci sezonski rad može trajati osam mjeseci

manje restriktivne razloge otpuštanja za zaposlene koji loše rade posao

manja prava na otpremnine kod jednog poslodavca

povećanje broja otpuštenih s 20 na 50 kao uvjet za izradu programa zbrinjavanja

pauza ne treba biti plaćena, a u godišnje odmore treba uključiti subote i nedjelje

ograničiti trajanje kolektivnih ugovora

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 03:29