U Hrvatskoj je jučer bilo 114 ili 2,8 posto novozaraženih među 4055 testiranih. U odnosu na prošlu subotu i onu prije dva tjedna, čak četrdesetak više zaraženih pokazuje da trendovi nisu dobri.
Istina, prema 14-dnevnim pokazateljima i dalje smo u zelenom na karti EU, ali bi hitno trebalo poduzeti neke kontrolne mjere da ne dođe do naglog skoka zaraženih jer bi to moglo ubrzati kraj turističke sezone. Naime, bude li se broj zaraženih povećavao za dvadesetak posto tjedno, vrlo bi se brzo moglo dogoditi da iz zelenog prijeđemo u crveno, što treba pokušati izbjeći. Među ostalim, bilo bi nužno hitno povećati broj cijepljenih, za što je interes sve manji: posljednjih desetak dana broj onih koji se cijepe prvi put ne prelazi 4000. Sličnih problema imaju i neke druge države, pa baš kao i Hrvatska pokušavaju naći modele koji bi osigurali veću procijepljenost, a da to ne zadire u slobodu odlučivanja pojedinca.
Rasprava u Francuskoj
Nažalost, ovih dana na djelu je i političko nadmetanje "preko leđa" cijepljenja, odnosno pokušavaju se prikupiti politički poeni na zdravlju građana. Čak i Božo Petrov, čovjek koji je liječnik, ne libi se izgovoriti da "neće nikom reći da se cijepi, ali i da se ne cijepi jer još nema dovoljno znanstvenih potvrda za takve preporuke" (!?) premda situacija u svijetu pokazuje da će bez cijepljenja barem 80 posto građana virus i dalje biti prisutan i stvarati nered u našim životima.
Francuska, u kojoj je dosad jednom dozom cijepljeno 50 posto građana, ovih dana ima velike rasprave o tome kako da uvede obavezu cijepljenja za zdravstvene djelatnike, a moguće i za svu odraslu populaciju. Zasad je u tijeku izrada propisa koji bi osigurali obvezu cijepljenja zdravstvenih djelatnika i zaposlenih u domovima za starije, a očekuje se da će biti završen tijekom srpnja. To će značiti da svi zaposleni u bolnicama, ordinacijama i domovima za starije moraju biti cijepljeni osim ako imaju zdravstveni problem koji to onemogućava. Premijer, Jean Castex, zatražio je od zastupnika i državnih vlasti da predlože načine proširenja obaveznog cijepljenja na sve odrasle osobe kako bi se što prije dosegnula 80-postotna procijepljenost. Naime, 20 posto odraslih Francuza odbija cijepljenje, a najviše ih je u populaciji u dobi od 18 do 24 godine.
I šefica Visokog zdravstvenog vijeća Dominique Le Guludec, savjetnica u Vladi, pridružila se stručnjacima koji vjeruju da je cijepljenje jedini način okončanja pandemije.
- Žao mi je što moramo razmišljati o obvezi cijepljenja. Više bih voljela da su ljudi sami svjesni te potrebe. Predložila sam da početna dob za cijepljenje ubuduće bude 12 godina, a što se tiče mlađih, pričekat ćemo znanstvene studije - rekla je Le Guludec. Inače, neke su ankete pokazale da 72 posto Francuza misli da zdravstveni radnici obavezno trebaju biti cijepljeni, a 58 posto njih smatra da bi cijepljenje trebalo biti obavezno za sve građane.
U Hrvatskoj ovih dana o tom pitanju traju polemike, poglavito otkako je rečeno da bi potpore gospodarstvu trebale ovisiti o potpori cijepljenju onih koji ih koriste. Potom su se problematizirali i prijedlozi po kojima bi covid-potvrde bile svojevrsne "ulaznice" za zatvorene prostore poput šoping-centara, javnih institucija, sportskih i zabavnih događanja. Očekivano, zaredale su priče na temu ljudskih prava, sloboda itd. a da se pritom ni riječju ne spominje alternativa, odnosno što bi značilo ponovno veliko širenje korone za gospodarstvo, ali i za svakog pojedinca.
- Uvjeren sam da bi cijepljenje za zdravstvene djelatnike trebalo biti obvezno. Jednako tako i za zaposlene u domovima za starije jer riječ je o tome da svatko od nas ima pravo odlučivati o svojem zdravlju, ali u ovom slučaju problem je što necijepljeni utječu na zdravlje drugih - kaže epidemiolog prof. dr. Branko Kolarić, član Vladina savjeta za covid-19.
Prvi val promidžbe cijepljenja
- Mi u Hrvatskoj liječničkoj komori još nismo raspravljali o mogućem obveznom cijepljenju zaposlenih u zdravstvu, ali moj je stav da je cijepljenje poglavito u zdravstvu nužno. Također držim da oni koji se u sustavu zdravstva ne žele cijepiti ne mogu ostvarivati prava na plaću kao da se radi o obolijevanju na radnom mjestu ako se zaraze covidom-19 - objašnjava dr. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore. Dodaje da je HLK uputio pismo zdravstvenim djelatnicima da i sami sudjeluju u promicanju cijepljenja među svojim pacijentima.
- Nakon što se iscrpio prvi val promidžbe cijepljenja, uvjeren sam da liječnici mogu u individualnom razgovoru sa svojim pacijentima 'nagovoriti' i one kolebljive da se ipak cijepe - ističe Luetić.
U svakom slučaju, činjenica je da će se morati pronaći kako da se poveća broj cijepljenih u Hrvatskoj, kojih je trenutno 36,3 posto. Za početak, bit će to sve češće uvjetovanje covid-potvrda za mogućnost relativno normalnog života.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....