GODINA OD POTRESA

Seizmolog Kuk: Tlo je aktivno i dalje, ide prema smirivanju, ali je to proces koji traje i nije jednolik

Seizmolog kaže da su južno priobalje i cijela južna Hrvatska seizmički ugroženiji od ostatka Hrvatske te su tamo mogući jači potresi

Krešimir Kuk

 Screenshot/htv

Prije točno godinu dana Baniju je pogodio razorni potres magnitude 6,2 po Richteru s epicentrom pet kilometara jugozapadno od Petrinje, a godinu dana kasnije tlo na tome području i dalje podrhtava.

Seizmolog Krešimir Kuk, upitan u emisiji Dobro jutro, Hrvatska HTV-a ima li potresa sada više nego prije, rekao je kako se sada u Hrvatskoj potresi više prate, ali da se u nekom duljem vremenskom periodu ne bi moglo reći da se globalna seizmička aktivnost na Zemlji pojačala.

Uvijek, objašnjava Kuk, postoje periodi kada je seizmička aktivnost jače izražena i kada je slabija, kako u Hrvatskoj, tako i svugdje drugdje.

"Činjenica je da sad nakon ovih potresa, i zagrebačkih i petrinjskih, u medijima se prenose i potresi koji su puno dalje od nas", objasnio je Kuk.

Tlo je, kaže, aktivno i dalje te ide prema smirivanju, ali to je, naglašava, proces koji traje i nije jednolik.

"Najavljena je očekivana uobičajena pojava koja slijedi nakon svakog jakog potresa, duže vrijeme traje serija naknadnih potresa. Što je glavni potres jači, tim je naknadna serija duža i sadrži potrese koji su jači obzirom na jačinu glavnog", rekao je Kuk.

image

Krešimir Kuk

Screenshot/htv

"Južno priobalje, cijela južna Hrvatska je seizmički ugroženija od ostatka Hrvatske, tamo su mogući jači potresi. U nekom duljem vremenskom periodu tamo su potresi i češći. U Dubrovniku može biti oko 7 po Richteru, oni su se i događali u prošlosti", dodaje.

Na području Petrinje golema količina potresa

Kuk kaže kako nedavni potresi u Japanu i njihova jačina od 8 stupnjeva po Richteru nije neobična za to područje, ali da takve zemlje imaju i infrastrukturu prilagođenu tome, tako da obično ne strada puno ljudi.

"Imao sam priliku razgovarati s čileanskim medijima nakon naših potresa, oni su se strašno čudili ovakvim posljedicama potresa magnitude 6,2", rekao je Kuk.

Naveo je kako su potresi na takvim mjestima mnogo jači, da postoji nekoliko parametara koji su različiti, poput dubine tla gdje potres nastaje jer što je epicentar bliže površini to je potres razorniji, te još nekoliko geografskih čimbenika, ali da je jačina potresa uglavnom predodređena.

Kada su u pitanju postaje seizmološke mreže u Hrvatskoj, kaže kako su one instalirane čim su ih dobili interventnom akcijom Vlade, odmah nakon potresa u Petrinji.

"Oni bilježe jako puno potresa i to su podaci od ogromne važnosti koji će sljedećih desetaka godina koristiti u različitim znanstvenim disciplinama, ne samo seizmologiji. Mi smo do sada na širem petrinjskom području, na području Banovine, zabilježili oko 1400 potresa magnitude veće od 2. Bilo je dva potresa magnitude 5, oko 17 potresa magnitude između 4 i 5, dakle ogromna količina potresa i još velika količina podataka nije obrađena", zaključio je Kuk.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2022 14:27